Tako će ponovno, nakon 2014. godine, na službenoj državnoj komemoraciji biti i predsjednik Republike, predsjednik Hrvatskoga sabora i predsjednik Vlade, kao i predstavnici srpske i romske nacionalne manjine, židovske zajednice te Saveza antifašističkih boraca (SABA RH).

Uz Zorana Milanovića, Gordana Jandrokovića i Andreja Plenkovića počast žrtvama pred spomenikom "Kameni cvijet", odat će predsjednik Židovske općine Ognjen Kraus, predsjednik Savjeta Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac, saborski zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi te predsjednik SABA-e Franjo Habulin.

Proteklih pet godina bivša predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović na komemoraciju je slala izaslanika, a počast žrtvama odavala je sama, uglavnom nekoliko dana prije državne komemoracije.

Od 2016. godine predstavnici manjina te antifašisti odbijali su nazočiti državnoj komemoraciji ocjenjujući da se u Hrvatskoj revidira povijest Drugog svjetskog rata te su počast žrtvama odavali organiziravši odvojene komemoracije.

Koncentracijski logor Jasenovac postojao je 1337 dana, a Javna ustanova spomen područje Jasenovac prikupila je imena i podatke za 83.145 žrtava toga logora (39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 djece do četrnaest godina starosti), ubijenih zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti.

Prema podacima JUSP Jasenovac, nakon savezničkih bombardiranja logora u ožujku i travnju 1945. godine, u kojima su uništeni mnogi objekti unutar logora, Vjekoslav Maks Luburić naredio je da se likvidiraju svi zatočenici i zatočenice, a logor i mjesto Jasenovac do temelja sruše i spale, kako bi se prikrili tragovi zločina.

Posljednja skupina od oko 700 žena likvidirana je u predvečerje 21. travnja 1945, a iste večeri iz zapovjedništva logora naređeno je da se preostalih 1.073 muškaraca premjesti u zgradu ženskog logora (u istočnom dijelu logora).

Pošto su tijekom večeri izdvojeni i likvidirani svi voditelji skupina i pošto se među zatočenicima pretpostavljalo što bi se moglo dogoditi, oko 600 muškaraca predvođenih Antom Bakotićem odlučilo se u kišovito nedjeljno jutro 22. travnja 1945. na proboj iz logora. Proboj su preživjela 92 zatočenika. Samo nekoliko sati kasnije započeo je i proboj zatočenika iz Kožare. Od njih 167 spasilo ih se samo 11.

Zbog epidemije koronavirusa komemoracija će se ove godine održati uz poštivanje mjera socijalne distance te će pred spomenikom "Kameni cvijet" državni vrh položiti vijenac, a ostali po cvijet i neće biti drugih aktivnosti.