Ravnatelju SOA-e Draganu Lozančiću stolica se zatresla još ranije, ali s funkcije može otići samo ako se o tome dogovore predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i premijer Tihomir Orešković. Lozančić je na tu dužnost imenovan koncem 2012. i mandat mu je trebao isteći u listopadu ove godine, a kao razlog njegova skraćenja u javnosti se najčešće navodi nezadovoljstvo predsjednice jer nije upozorena da se Zdravko Mamić, s kojim se sastajala, a navodno nije bila obaviještena, nalazi pod tajnim mjerama nadzora i praćenja.

Zasad nije poznato, a vjerojatno nikada ni neće, je li baš Mamić nakon Ustavnog suda uspio prouzročiti skandal i u obavještajnoj zajednici, je li doista preko njega neizravno nadzirana i predsjednica i tko je uopće zatražio i provodio njegovo praćenje; je li bivši premijer Zoran Milanović na stol redovito i mimo procedure i običaja dobivao izvještaje o aktivnostima predsjednice, ali i kakav je uopće povod i svrha njezinih susreta s Mamićem. To će, kako je kazao Milanović, zauvijek ostati tajna u krugu njih dvoje i ravnatelja SOA-e Lozančića

Smjena prvog hrvatskog špijuna već se neko vrijeme u kuloarima smatrala gotovom stvari jer je, kako se govorilo, Kolinda Grabar Kitarović u Banskim dvorima konačno dobila partnera koji se tome neće usprotiviti.

Zanimljivo je da je Zoran Milanović po osvajanju premijerskog mandata odlučio zadržati tadašnjeg ravnatelja Josipa Buljevića sve do isteka četverogodišnjeg mandata, iako se govorilo da mu je politički nekompatibilan. Lozančić, čini se, neće biti te sreće - osim ako premjer Orešković ne povuče potez koji bi osramotio predsjednicu puno više nego što je on ostao osramoćen, kada je Kolinda Grabar Kitarović objavila da smjenjuje Lozančića u trenutku kada je Orešković novinarima govorio da će se o tome dogovoriti sljedećeg tjedna.
Imaju li predsjednica i premijer pravo na diskrecijsko odlučivanje o rošadi kadrova u vrhu obavještajne zajednice ili za to moraju pronaći povod u stvarnim ili izmišljenim aferama? Tportal je odgovor pokušao pronaći kod bivših visokih državnih dužnosnika i dobio dijametralno suprotne odgovore od bivše premijerke Jadranke Kosor i bivšeg predsjednika Ive Josipovića. Napomenimo i da HDZ-ov Miroslav Tuđman nije bio raspoložen za razgovor na ovu temu.

Kosor: Smjena bi se mogla protumačiti kao političko kadroviranje

'Bitno je ustanoviti jesu li se ljudi u tim osjetljivim segmentima državnog aparata strogo držali zakona i Ustava; ako jesu, onda nema nikakvih problema. Radi se o osjetljivom pitanju jer ravnatelju SOA-e mandat istječe relativno brzo, pa ako njegova eventualna smjena ne bude jako dobro utemeljena i obrazložena, mogla bi se protumačiti kao tipično političko kadroviranje', smatra Jadranka Kosor.

S Draganom Lozančićem kao premijerka nije direktno surađivala, no za njegova prethodnika Josipa Buljevića - premda je danas u sastavu nove Vlade prema kojoj je prilično kritična - ima riječi hvale i tvrdi da se radi o izuzetnom profesionalcu. No Kosor ne smatra da bi neslužbeni povod za smjenu ravnatelja SOA-e - ako se zbilja radi o slučaju Zdravka Mamića - bio opravdan.

'Sigurno su i u prošlosti dužnosnici upadali u tajne mjere, ovisno o tome s kime su se družili. I oni, uključujući ljude na najvišim pozicijama, u strogo zakonskim okvirima mogu biti predmet istraga. Svi smo jednaki pred zakonom', smatra Kosor.

Josipović: Nije sporno smijeniti Lozančića bez povoda

Bivši predsjednik Ivo Josipović drži da bi eventualna Lozančićeva smjena trebala biti dobro obrazložena jer cijeli obavještajni sustav još nije do kraja depolitiziran, što je loše za institucije u koje svatko mora imati povjerenje i biti siguran da štiti državu, državne interese, a prije svega sigurnost građana. 'Nitko ne bi smio imati tajne poluge i svoje ljude u SOA-i', kaže Josipović koji je iznenadio javnost tvrdnjama da unutar obavještajne zajednice postoje skupine koje djeluju mimo kontrole predsjednice i premijera.

'To nije njihova krivnja: propisi nisu dovoljno dobro razrađeni, nadležnosti su nejasne i sustav je postavljen tako da su najviši državni dužnosnici - iako imaju najveći legitimitet i izvornu nadležnost - u nekim stvarima potpuno isključeni. Bilo bi poštenije da sve bude potpuno jasno i da predsjednica i premijer imaju mogućnost neposrednog usmjeravanja sigurnosnih službi - no i da odgovaraju ako počine kakvu nezakonitost', smatra Josipović.

On smatra pogreškom u zakonu činjenicu da je za smjenu ravnatelja SOA-e potrebno pronaći konkretan povod i razlog. 'Osoba na toj funkciji servisira predsjednicu i premijera, ali u nekim slučajevima i policiju i resorna ministarstva, pa nema smisla da ondje ostane ako ne uživa povjerenje. Po meni nije sporno smijeniti bez povoda, dapače: potpuno je neukusno i ponižavajuće za čovjeka sada izmišljati razloge za skraćenje mandata', dodaje bivši predsjednik koji s Draganom Lozančićem ima pozitivno iskustvo i smatra ga osobom koja je 'predano i bez političkih konotacija obavljala svoj posao'.

'Ne suditi mogu o detaljima i o tome je li bilo unutarnjih sukoba, no s njim i cijelom službom sam odlično surađivao', kaže Josipović.

Milanovićeva prijatelja Lozančića na rodnu grudu doveo je Gojko Šušak

Dragan Lozančić imenovan je za ravnatelja Sigurnosno-obavještajne agencije u jesen 2012., kada su se zbog njegova dvostrukog američkog i hrvatskog državljanstva mnoge obrve začuđeno podizale, navodno čak i u Americi. Američki Hrvat ili hrvatski Amerikanac na rodnu grudu ipak je došao znatno ranije, još prije dvadesetak godina, kada ga je kao tvrdokornog katoličkog intelektualca doveo tadašnji ministar obrane Gojko Šušak. Upravo u Ministarstvu obrane Lozančić je skakao s važne na još važniju funkciju, a prije samog prelaska u obavještajnu zajednicu nalazio se na funkciji pomoćnika ministra.

Važi kao stručnjak za međunarodne sigurnosne izazove, regionalna pitanja sigurnosti, nacionalne sigurnosne strategije i dugoročnu obrambenu politiku - ali i bliski prijatelj Zorana Milanovića još iz doba kada je ovaj bio na diplomatskoj službi u NATO-u, bez obzira na njihove povelike osobne svjetonazorske razlike.

U samoj SOA-i za vrijeme njegova mandata nisu zabilježeni veći skandali, dapače - upućeni tvrde da je služba prilično dobro profesionalizirana, ali se i djelomično otvorila prema javnosti - no u samom fotofinišu, osim slučaja sa Zdravkom Mamićem i Kolindom Grabar Kitarović, pojavile su se i nejasnoće oko otkrivanja ratnog puta SDSS-ova zastupnika Mirka Raškovića te optužbe za navodno neosnovano praćenje političkog analitičara Davora Gjenera

Ništa nije potvrđeno, ali ni opovrgnuto, pa tek treba vidjeti hoće li eventualna smjena biti protumačena kao sankcioniranje nezakonitosti s jedne, političke okupacije obavještajnog aparata s druge, ili - po Josipovićevoj ideji - logičan slijed stvari s treće strane.