'Moramo biti svjesni da se kanalska mreža nikako nije održavala sve do 2007. godine jer Hrvatske vode nisu imale namjenskih sredstava za taj posao. Sredstva je ukinula vlada Zlatka Mateše krajem 90-ih godina i otada se kanali nisu mogli održavati', kaže Husarić.

Zbog nezapamćenih količina oborina, kaže, ni savršeno uređeni kanali ne bi polja sačuvali suhima. 'U gotovo svim potopljenim područjima u Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj i Brodsko-posavskoj županiji radi se o brdskim vodotocima s kojih se voda velikom brzinom slijeva u nizinske rječice. Jedino je rješenje izgradnja retencija i akumulacija, koje nemamo. U Slavoniji ih postoji tek nekoliko, a trebamo 22 retencije i akumulacije, što je investicija od 1,2 milijarde kuna. Tada bismo spriječili ovakve poplave. Kada se zbroje ovogodišnje štete, zaključujemo da bi se tako velika investicija isplativa već na godišnjoj razini', zaključuje Husarić.

Naglasio je da se naše poplave ne mogu usporediti s onima u srednjoeuropskim državama: 'Mi kontroliramo sve svoje velike rijeke. To su Mura, Sava, Drava, Dunav i nijedna se nije izlila, a od poplava nitko nije ni smrtno stradao.'

Posao održavanja kanala pokrenut je ponovno 2007. godine, kada je Vlada vratila namjenska sredstva u godišnjem iznosu od 200 milijuna kuna. Plan je do 2013. godine cjelokupnu kanalsku mrežu, kanale od 1. do 4. reda, dovesti u potpuno uređeno stanje i predati ih na korištenje županijama i općinama. 'Do sada je obavljeno 55 posto posla, a ostatak će se dovršiti do u sljedeće tri godine. Posao ide po planu', ocijenio je Husarić.