Rad je objavljen u jednom od najprestižnijih znanstvenih časopisa Nature Genetics.

Identificirana abnormalnost na genu SPRTN (što se čita spartan) uzrokuje da djeca vrlo rano ostare - posijede već sa 16 godina, razviju kataraktu, artrozu zglobova i slične staračke tegobe, ali i rak jetre. Znanstvenici su do sada otkrili brojne gene koji su povezani s različitim tumorima - rakom dojke, debelog crijeva, prostate i sl., međutim ovo je prva mutacija koja je povezana s rakom jetre, petim po učestalosti u svijetu.

Prvi put ih pretekao Harvard

'Mi smo na istraživanju ovog gena počeli raditi još prije sedam godina u laboratoriju u Splitu. Još davno smo shvatili da je on važan za kontrolu umnažanja ljudskog genetskog materijala', rekao je za tportal.hr dr. sc. Janoš Terzić, profesor na Medicinskom fakultetu u Splitu.

'Uočili smo da taj gen sudjeluje u popravljanju DNK kod razmnožavanja stanica. Kad je abnormalan, stanica uđe u mitozu, odnosno dijeljenje brže nego što bi trebala, prije nego što se korigiraju oštećenja na DNK. Neposredno prije dijeljenja stanice postoji točka G2 u kojoj stanični mehanizmi provjere je li sve u redu. Ako jest, stanica kreće u dijeljenje. Ako ne, ona kreće obaviti popravke. Ako ne uspije, onda umire. Međutim pokazalo se da abnormalan SPRTN djeluje tako da stanica ide u dijeljenje čak i ako DNK nije kako treba. Izgubi se kontrolni mehanizam pa se i nepravilnosti u DNK prenose dalje', objasnio je.

'Također smo primijetili da je gen povezan s ubrzanim starenjem. Tada se o tom genu još uopće nije ništa znalo; on čak nije imao ime. Kada smo prije dvije godine dovršili istraživanje, poslali smo rad na objavljivanje s našim nazivom za gen. Ime SPRTN još uopće nije bilo službeno zavedeno. No jedna grupa istraživača s Harvarda nas je pretekla i objavila rad te genu nadjenula naziv koji sada ima', ispričao je Terzić.

U ranim fazama istraživanja na MF-u u Splitu pokuse su provodile prof. Ivana Marinović Terzić i dipl. ing. Marina Degoricija koje također potpisuju novi rad.

'Shvatili smo da je ovaj gen vrlo važan pa smo nakon dvije, tri godine rada uspostavili suradnju s Kristijanom Ramadanom s Oxforda koji je podrijetlom s Konavla. On je stručnjak za popravke DNK, a imao je i potrebnu opremu. Nakon toga kontaktirao nas je Zagrepčanin Davor Lessel koji radi u Njemačkoj. On je imao pacijenta koji je imao rak jetre i bolest ubrzanog starenja. Nisu znali što mu je pa su mu sekvencionirali cijeli genom da bi shvatili da mu je jedini abnormalan gen upravo onaj na kojem smo mi radili. Konačno smo vidjeli da taj gen stvara protein ubikvitin na kojem je već ranije radio Ivan Đikić pa smo odlučili i njega kontaktirati. Glavnina pokusa odrađena je kod nas u Splitu. Istraživanja smo napravili na tom jednom pacijentu koji je bolovao od ubrzanog starenja. On je već sa 16 ušao u duboku starost, dobio je kataraktu i imao rak jetre. Sa 17 je već umro. Mi smo svoj rad pokušali objaviti u Natureu, međutim urednici su nam rekli da imamo premaleni uzorak – samo jednog pacijenta. Ramadan je potom naše rezultate predstavio na jednom kongresu. Nakon prezentacije prišao mu je jedan znanstvenik iz Australije koji mu je rekao da oni imaju još dva takva pacijenta, dvojicu braće koja obojica imaju rak jetre i ubrzano starenje te mutaciju u istom genu. Tako je priča napokon zaokružena i objavljena', objasnio je dr. Terzić.

Prema našem stručnjaku, za sada još nije poznato postoji li i kod drugih ljudi neka povezanost između raka jetre i mutacije na genu SPRTN.

'To je sljedeće što treba istražiti. Mi za to nismo imali dovoljno vremena. Kod pacijenata s kojima smo radili SPRTN je bio mutiran u svim stanicama organizma. No postoji mogućnost da taj gen mutira samo u stanicama tkiva određenog organa kao što je jetra i na taj način izazove rak jetre. Ovdje je posebno zanimljivo pitanje: zašto ova mutacija izaziva samo rak jetre iako je taj gen bio abnormalan u svim tkivima - i u mozgu i u mišićima i u gušterači. Dakle, imamo još dosta pitanja na koja trebamo naći odgovor', rekao je naš sugovornik.

Važne studije, malo novca

Terzić ističe da su takva istraživanja dugotrajna i naporna te da ljudi koji na njima rade nikada ne mogu biti sigurni da ih netko drugi neće preteći.

'Možete raditi godinama na nečemu, no to vam ne vrijedi ništa ako netko objavi članak prije vas. Kao da niste ništa napravili. Kada smo prije dvije godine vidjeli da je jedna ekipa prije nas objavila rad u Molecular Cellu, zalio nas je hladan tuš. Potrošili smo četiri godine i dosta novca. I u ovom slučaju su nam prije par tjedana javili da nam prihvaćaju rad, ali su nas upozorili da će odustati ako netko objavi nešto slično prije nas. U tom svijetu postoji velika kompetitivnost', rekao je dr. Terzić.

Istraživanje je uglavnom financirao dr. sc. Ivan Đikić, profesor na Sveučilištu Goethe u Frankfurtu.

'Ovdje s hrvatskim projektima nemamo baš sreće. Odbijali su i mene i Ivana. Za ovo istraživanje nismo dobili sredstva, no nadamo se da će stvari ići na bolje. Planiramo nastaviti istraživati mehanizme razvoja raka jetre. Jedna od grupa s kojima smo surađivali možda će nastaviti istraživati mehanizme starenja. Ramadan će pak nastaviti istraživati kako ovaj gen sudjeluje u popravljanju oštećenja na DNK', zaključio je Terzić.