Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo objavilo je nedavno snimku u kojoj detaljno prikazuje raketne sustave američke proizvodnje HAWK. Ukrajina je dobila svoje prve lansere za raketne sustave HAWK od Španjolske u prosincu 2022., a Sjedinjene Države osigurale su pripadajuće projektile čija točnost pogotka u metu iznosi visokih 85 posto.

Iako su sustavi HAWK trebali poslužiti Kijevu da pojača srednju razinu protuzračne obrane i što efikasnije ruši ruske projektile, avione i helikoptere, Ukrajinci su donirane MIM-23 prenamijenili gotovo isključivo za obaranje dronova iranske proizvodnje tipa Šahid.

Objavljena snimka ukrajinskog ratnog zrakoplovstva prikazuje elemente sustava HAWK, uključujući lansere projektila i radare, ispresijecane razgovorima s članovima posade sustava, kao i borbene snimke koje pokazuju lansiranje projektila noću. U opisu snimke ističe se da mete HAWK-a uključuju krstareće rakete i da su španjolski instruktori rekli ukrajinskim protuzračnim operaterima da on zapravo nije dizajniran za borbu protiv bespilotnih letjelica.

Međutim Ukrajinci su se, s obzirom na stanje na bojišnici, morali prilagoditi te su HAWK-ove počeli koristiti za eliminiranje dronova kamikaza tipa Šahid. Prema navodima ukrajinskih zračnih snaga, HAWK je u svojem prvom borbenom angažmanu uspio oboriti čak šest iranskih Šahida. Jedan od operatera – imenovan samo kao Oleksandr – pojasnio je da je njegova baterija ponekad u akciji tijekom cijelog dana, ovisno o intenzitetu ruskih napada, i da su najteže mete s kojima su se dosad susretali zastojni projektili lansirani iz zraka tipa H-59.

Digitalizacijom do veće učinkovitosti

'Bilo je malo neugodno kada su tri projektila H-59, stalno mijenjajući visinu, letjela izravno na nas. No uspjeli smo zahvatiti sve mete i pojedinačno ih oboriti. Glavna tajna nije u oružju koje koristimo, već u sinkroniziranom i dobro uigranom radu postrojbe', rekao je ukrajinski vojnik.

Drugi operater je pojasnio da je njihova baterija HAWK do sada uspješno presrela 40 neprijateljskih ciljeva, od kojih su njih 13 bile rakete H-59 te krstareća raketa Kalibr, koja se lansira s mora. Većinu preostalih eliminiranih meta činili su pak dronovi samoubojice Šahid.

MIM-23 HAWK (Homing All the Way Killer) je sustav protuzračne obrane srednjeg dometa koji je stvorio američki proizvođač Raytheon, a također je razvio HAWK-ova nasljednika MIM-104 Patriot. HAWK-ov razvoj pokrenut je 1952., a u službi američke vojske nalazio se od 1960. godine. Iako se MIM-23 pojavio tijekom Hladnog rata, ostaje relevantan u velikom broju zemalja diljem svijeta, uključujući Japan, Španjolsku, Švedsku, Tursku, Grčku, Saudijsku Arabiju i Egipat.

Tijekom više od 60 godina korištenja MIM-23 HAWK je doživio niz nadogradnji i poboljšanja. Sustav treće generacije usvojen je 1989. godine, a riječ je o inačici koju koristi Ukrajina. Sustav je sposoban učinkovito srušiti čitavu lepezu zračnih prijetnji, od aviona i helikoptera do krstarećih projektila i dronova. Dizajneri treće generacije sustava uspjeli su povećati ukupnu učinkovitost raketnog kompleksa zahvaljujući potpunoj digitalizaciji koja je značajno smanjila vrijeme potrebno za lansiranje projektila i omogućila brzu promjenu ciljeva za slučaj da ih je više. Ipak, valja napomenuti da svaki lanser može istovremeno lansirati samo jednu raketu na unaprijed određenu metu.

Prema navodima stručnjaka, bojna glava težine 74 kilograma u pravilu osigurava potpuno uništenje cilja u zraku, što je posebno važno jer postoje slučajevi da su krstareća raketa ili jurišni dron tek načeti projektilom iz prijenosnog sustava protuzračne obrane (MANPAD), ali nisu u cijelosti uništeni. Ukrajinci tvrde da je problem u tome što je masa bojne glave MANPAD-a ponekad nedovoljna da inicira eksploziju bojne glave cilja koji treba uništiti. Stoga protivnički projektil ili dron mogu pretrpjeti štetu i skrenuti s kursa, ali će se nastaviti kretati i potom eksplodirati na tlu.

Čak tri radara za pronalazak, praćenje i navođenje do cilja

Projektil sustava HAWK razvija brzinu od 2,4 Macha, odnosno oko 800 metara u sekundi, što je dovoljno za učinkovito presretanje krstarećih projektila i borbenih aviona. Domet HAWK-a je oko 50 kilometara, a sposoban je pogađati ciljeve na visini do 20 kilometara.

Sustav koristi više radara za pronalazak, praćenje i navođenje do cilja. Nadzorni radar AN/MPQ-50 može otkriti ciljeve na visinama do 100 kilometara, a zasebni radar AN/MPQ-62 (Dopplerovog tipa s kontinuiranim valovima) traži ciljeve na malim visinama, uključujući već spomenute krstareće rakete i jurišne dronove koji lete na visinama ispod 150 metara od tla. Budući da su HAWK-ovi projektili opremljeni poluaktivnim radarskim navođenjem, potrebno je osvjetljavanje mete posebnim radarom AN/MPQ-61.

Kompleks uključuje protuzračnu bateriju koja se sastoji od dvije vatrene jedinice, svaka s tri lansera. Svaki mobilni lanser u samohodnoj ili vučenoj inačici opremljen je s tri projektila poboljšane konfiguracije smrtnosti, a u pojedinim inačicama nalazi se i novi upaljač koji ga čini učinkovitim protiv balističkih projektila.

Zapadni analitičari ističu da su najveće prednosti MIM-23 HAWK-a njegova masovna proizvodnja i velike zalihe pripadajućih projektila. Navode i da HAWK-ovi nadoknađuju ukrajinski gubitak sustava protuzračne obrane sovjetske proizvodnje te da dodatno jačaju zaštitu zračnog prostora, a mogu poslužiti i za obranu važnih objekata i kritične infrastrukture.