Francuska je prosječnu stopu nataliteta od 2,01 djece po ženi ostvarila zahvaljujući velikodušnim poticajima za obitelji i dobrom sustavu skrbi za djecu. Izdvajanja za obiteljsku politiku, uključujući subvencije, porezne olakšice za roditelje i državnu pomoć za stanovanje, iznose gotovo četiri posto BDP-a, što je najviše među 34 industrijalizirane zemlje članice OECD-a i gotovo dvostruko više od njihova prosjeka od 2,2 posto.

No, taj uspjeh ima i naličje. Znači da više novorođenčadi, djece, učenika i studenata treba vrtiće, škole i sveučilišta, infrastrukturu koju francuska vlada sve više nastoji financirati izvan deficitom opterećenog proračuna. Mnogi mladi ostaju dugo na izravnoj državnoj pomoći kroz razne oblike socijalne pomoći jer u zemlji nema dovoljno radnih mjesta. Novi program financijske pomoći za gotovo 100.000 nezaposlenih mladih trebao bi stajati do 600 milijuna eura na godinu.

Rast populacije velik je izazov za socijalističkog predsjednika Francoisa Hollandea, koji je obećao da će sanirati javne financije, ali i da neće iznevjeriti mlade generacije.

Francuski BDP rastao je od 2009. do 2012. nominalnom stopom od 0,5 posto, dok se javni dug jako povećao i ove bi godine trebao iznositi 93,4 posto BDP-a. Socijalna davanja, uključujući programe za mlade, nezaposlene i starije, trebala bi ove godine doseći 31,7 posto BDP-a. Nezaposlenost iznosi 11 posto, najviše u zadnjih 15 godina.

S druge strane, susjedna Njemačka bori se s jednim od najnižih nataliteta u Europi od prosječno 1,4 djece po ženi. Njezino gospodarstvo raslo je nominalno 2,7 posto od početka financijske krize 2008. i 2012. Javni dug, koji je 2008. bio razmjerno viši od francuskog, dosegnuo je 81,9 posto BDP-a i ove bi se godine trebao početi smanjivati. Berlin je obuzdao rast socijalnih davanja, koja bi ove godine trebala iznositi 26,1 posto BDP-a. Njemačka ima najmanju nezaposlenost među mladima u eurozoni, no ekonomisti ističu da to nije posljedica samo njezine snažne konkurentnosti i rasta nego i sve manje mladih.

Francuska vlada vjeruje da će njezina nastojanja da oživi gospodarski rast uroditi plodom, što će omogućiti punjenje državne blagajne i zdravu financijsku osnovu za socijalni sustav. No, mnogi ekonomisti smatraju da ne može izbjeći dublju reviziju socijalnog sustava, uključujući politike za poticanje obitelji.

'Nastojanja francuske vlade da obuzda izdvajanja za socijalnu skrb nisu dovoljna', smatra Jacques Cailloux, glavni ekonomist za Europu pri japanskoj financijskoj grupi Nomura.

Hollande je predvidio 7,5 milijarda eura za 60.000 novih državnih učitelja tijekom svojeg petogodišnjeg mandata i obećao da će se djecu primati u državne vrtiće sa dvije godine umjesto tri.

Vlada je odlučila otvoriti 150.000 državno sponzoriranih radnih mjesta za mlade po cijeni od 3,5 milijarda eura na godinu. Prošli mjesec pokrenula je i eksperimentalnu socijalnu shemu koja jamči minimalnu mjesečnu naknadu od oko 500 eura za 10.000 nezaposlenih mladih. Shema bi s vremenom trebala obuhvatiti 100.000 mladih.

Početkom godine Hollande je pokušao smanjiti obiteljske potpore bogatima, no pod pritiskom javnosti od toga je morao odustati i promjene su bile neznatne.

Kako bi se smanjila potrošnja, smanjena su sredstva za vojsku i ministarstvo vanjskih poslova, što je uključivalo zatvaranje nekoliko veleposlanstava u svijetu. Planovi za gradnju novih superbrzih željezničkih linija i kanala također su odgođeni unedogled.

No, predstavljajući nacrt proračuna za 2014., vlada je priznala da će smanjenje deficita na tri posto BDP-a, planirano za ovu godinu, morati biti odgođeno do 2015.

Europska komisija ni u to ne vjeruje i smatra da će francuski deficit 2015., ako ne provede nove strukturne reforme i nove uštede, iznositi 3,7 posto BDP-a.