Taj plan, usvojen na summitu u Walesu, uključuje uspostavu snaga za brzo djelovanje, koje se mogu razmjestiti u vrlo kratkom roku bilo gdje u svijetu.

Namjera te inicijative je pružiti sigurnost zemljama bivšeg sovjetskog bloka koje su se pridružile NATO-u posljednjih 15 godina, posebice Poljskoj i baltičkim država Litvi, Latviji i Estoniji.

Savez se također složio po prvi put da obranu od kibernetičkih napada uvrsti u svoju glavnu misiju, što znači da bi veliki takav napad na zemlju članicu, kao što je bio onaj 2007. na digitalnu infrastrukturu Estonije - mogao izazvati vojni odgovor.

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen izjavio je da će nove snage imati nekoliko tisuća kopnenih vojnika spremnih za raspoređivanje u roku od nekoliko dana.

Iako neće biti stalnih baza NATO-a kao što su priželjkivale Poljska i druge istočne zemlje, taj plan će osigurati nazočnost NATO-a koja bi mogla odvratiti potencijalnog agresora.

Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da ova odluka šalje jasnu poruku da sigurnosna jamstva za Varšavu više nisu samo obećanja na papiru nego su stvarna.

'Ova odluka šalje jasnu poruku: NATO štiti sve saveznice cijelo vrijeme. Također šalje jasnu poruku potencijalnom agresoru: ako čak i pomislite napasti jednu od saveznica, suočit ćete se s cijelim Savezom', rekao je Rasmussen na tiskovnoj konferenciji.

Očekuje se da će prve postrojbe snaga za brzo djelovanje ukupno imati oko 5.000 vojnika koji će biti spremni krenuti u roku od dva dana, za razliku od sadašnjih snaga kojima je potrebno pet dana. Vojnici će biti izvučeni iz postojećih postrojbi kada to bude potrebno.

NATO će također pojačati vježbe u istočnoj Europi i nastaviti rotirati zračne, morske i kopnene snage u regiji.

Baltičke zemlje strahuju da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao iskoristiti isti izgovor kojim je objasnio intervenciju na Krimu - obrana ruskih govornika - kako bi opravdao napad na jednu od članica NATO-a na Baltiku koje također imaju manjine koje govore ruskim jezikom.

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da će se NATO i dalje pridržavati sporazuma o suradnji s Rusijom iz 1997. iako ga je Moskva prekršila svojim akcijama u Ukrajini.

Ona je rekla na tiskovnoj konferenciji da je na summitu dogovoreno da taj sporazum ostane ključni dio europske sigurnosne arhitekture. Suradnja NATO-a s Rusijom prekinuta je u ožujku nakon što je Rusija zauzela i anektirala Krim.

Rasmussen je proglasio kibernetičku obranu dijelom glavne zadaće kolektivne obrane NATO-a.

'Slažemo se da kibernetički napadi mogu doći do razine koja ugrožava prosperitet, stabilnost i sigurnost naših zemalja... Oni mogu naštetiti našim suvremenim društvima koliko i konvencionalni napad', istaknuo je.

Poljski predsjednik Bronislaw Komorowski najavio je da će njegova zemlja biti domaćin idućeg summita NATO-a 2016.

Rasmussen je rekao da je 'vrlo prikladno' da Poljska bude domaćin jer to pokazuje snažnu predanost Saveza toj zemlji i 'vidljiviju nazočnost NATO-a na istoku'.