'Nije sporno to da je za vrijeme ratova devedesetih godina bilo teških zločina. Pred Haškim sudom je bilo i optužbi i osuda, ali nitko nije osuđen, pa čak ni optužen za genocid na teritoriju Hrvatske', dodaje Varadi za Danas. Na konstataciju da je dokazivanje genocida veoma komplicirano i na pitanje je li zato proces osuđen na propast, on je rekao:

'Iz presude u sporu s BiH vidi se da se Međunarodni sud pravde uglavnom oslanjao na činjenice utvrđene u postupcima pred Haškim sudom. Vjerojatno će to biti slučaj i u sporu s Hrvatskom. A kao što sam rekao, Haški sud nije nikoga ni optužio, a još manje osudio za genocid u Hrvatskoj.' Varadi kaže da je teško pitanje kako će postupak utjecati na odnose Srbije i Hrvatske. 'Mislim da ne postoji teža riječ od genocida. Ako se zastupnici Srbije i Hrvatske skoro mjesec dana te više sati dnevno budu optuživali za genocid, to sigurno neće doprinijeti međunacionalnom pomirenju i dobrim odnosima u regiji. Čitam izjave nakon sastanka Vesne Pusić i Aleksandra Vučića i te izjave nagovještavaju više suzdržanosti. To je svakako dobro. No nije lako zadržati suzdržan stav ako je zadatak zastupnika dokazivanje genocida.'

Varadi se osvrnuo i na zločine NDH koji su također uvršteni kao dio dokaznog postupka u srpskoj protutužbi.

'Kako su zločini NDH počinjeni prije 1951, pa i prije 1948, dakle prije usvajanja Konvencije o genocidu, oni ne mogu biti podloga za to da se Hrvatska 2014. osudi za genocid. Čak ni ako bi postojao državnopravni kontinuitet između NDH i sadašnje Hrvatske, a mislim da on ne postoji', kazao je Varadi. Na kraju je kazao da Međunarodni sud pravde može izreći sud i odluku samo o tome za što je nadležan, a nadležan je samo da utvrdi to je li bilo genocida za vrijeme ratnih sukoba devedesetih godina.