"Ne bude li odgovor jasan smatrat ćemo da je proglasio nezavisnost jer ovdje nema mjesta nejasnoćama. Mora reći Da ili Ne", izjavio je ministar unutarnjih poslova Juan Ignacio Zoido gostujući u subotu na španjolskoj radijskoj postaji COPE.

"Odgovori li predsjednik katalonske vlade Carles Puigdemont nejasno, to će značiti da ne želi dijalog pa će španjolska vlada premijera Mariana Rajoya, koja je iskreno pružila ruku, morati uvesti odgovarajuće mjere", dodao je.

Španjolska vlada je u srijedu naložila Puigdemontu da do ponedjeljka u 10 sati kaže da li je jednostrano proglasio nezavisnost nakon čega će Madrid odlučiti hoće li posegnuti za izvanrednim mjerama, odnosno aktiviranjem članka 155. španjolskog ustava koji mu omogućuje stavljanje katalonske vlade pod kontrolu. Ta mjera nikada nije korištena nakon što je ušla u ustav na snazi od 1978.

Taj članak omogućuje španjolskoj vladi upotrebu sile i raspuštanje katalonskih institucija te moguće raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora u pokrajini na sjeveroistoku. Komentatori tu situaciju nazivaju 'putem u nepoznato' koja bi mogla dovesti do nemira.

U utorak je Puigdemont u obraćanju iz katalonskog parlamenta u Barceloni, koje je na trenutak paraliziralo Španjolsku, rekao kako je prihvatio mandat za proglašenje nezavisnosti, no odmah zatim zatražio je od zastupnika njenu suspenziju kako bi se otvorio prostor pregovorima i smirivanju napetosti.

To je, pak, dovelo do pukotine među zagovornicima nezavisnosti. Antikapitalistička stranka CUP, ključna za opstanak katalonske vlade, zatražila je u petak od Puigdemonta proglašenje republike.

Dopredsjednik katalonske vlade i vođa stranke Republikanska ljevica Katalonije, koja je dio vladajuće koalicije, pozvao je na jedinstvo kako bi se nastavio proces prema nezavisnosti.

"To jedinstvo je bila naša snaga i to opet mora biti", izjavio Oriol Junqueras, čelnik Republikanske ljevice Katalonije. Ljevica i desni centar ujedinjeni su u želji za stvaranjem samostalne države te zajedno imaju većinu u katalonskom parlamentu što im je omogućilo usvajanje zakona o referendumu i njegovo održavanje.

"Imamo jasnu i apsolutnu obvezu ispuniti obvezu od 1.listopada", istaknuo je Junqueras. Tog dana je, unatoč zabrani španjolskog Ustavnog suda i policijskoj akciji, održano izjašnjavanje Katalonaca na kojem je sudjelovalo 2,3 milijuna stanovnika od ukupno 5,3 milijuna s pravom glasa. Od tih 43 posto koji su izašli, njih 90 posto se izjasnilo za proglašenje samostalne republike dok se zagovornici ostanka u Španjolskoj uglavnom nisu odazvali.

To je gotovo identičan odaziv referendumu u Hrvatskoj za ulazak u Europsku uniju kada je 2012. godine 43,5 posto stanovnika izašlo na birališta. Od toga se njih 66,27 posto izjasnilo za ulazak u EU realiziran godinu dana kasnije.

Španjolska vlada ponavlja da je referendum u Kataloniji bio nezakonit, odnosno suprotan ustavu prema kojem su ovakvi referendumi dopušteni jedino na razini čitave Španjolske. Time se brani njena cjelovitost nakon što je 1978. uvedena demokracija a Španjolska teritorijalno organizirana u 17 autonomnih pokrajina te dva grada Ceutu i Melillu na sjeveru Afrike.

Katalonija je tada dobila autonomnu policiju, koja je prije dva tjedna odbila ispuniti sudski nalog i spriječiti stanovnike da glasaju, dobila je vlastite škole, javne službe te mogućnost korištenja katalonskog jezika.

Godine 2006. je Narodna stranka desnog centra premijera Rajoya srušila na sudu odluku parlamenta koji je Kataloniji dao status "nacije" i time veću autonomiju. Posljednjih dana su diljem Španjolske organizirana okupljanja zagovornika jedinstva Španjolske i pobornika nezavisnosti. Prije pet dana je u Valenciji, pokrajini koja graniči s Katalonijom, došlo do fizičkog sukoba dviju frakcija.

Španjolska se sada nalazi u najvećoj političkoj krizi od 1981. i neuspješnog pokušaja državnog udara. Vlada je iz Madrida poručila prošli tjedan da bi prolongiranje aktualne situacije moglo usporiti gospodarski rast te oporavak od dugogodišnje gospodarske krize.

Predsjednik Europske komisije, izvršnog tijela EU, Jean-Claude Juncker rekao je kako ne želi Kataloniju kao samostalnu državu jer bi isti zahtjev došao iz drugih dijelova Europe. Katalonska vlada se nada podršci međunarodne zajednice, posebno nakon policijskog nasilnog suzbijanja glasovanja, te traži posredovanje međunarodnih pregovarača no Madrid to odbija.

Junckerova izjava dala je dodatni vjetar u leđa Rajoyu kojeg u Bruxellesu vide kao velikog zagovornika projekta EU u kojem bi Španjolska trebala imati snažniju ulogu kada istupi Ujedinjeno Kraljevstvo.