'Odluka Ustavnog suda je objavljena za vrijeme trajanja ove sjednice i ne mogu je komentirati prije nego što je pročitam. Smatramo da u ovom trenutku u našem društvu postoje određene inicijative koje ukazuju na hitnu potrebu promjene mnogih propisa, nisu to samo ove koji se tiču referenduma, ali to je u biti u ovom trenutku, bojim se, najhitnije', kazao je predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Peđa Grbin.

Iako se načelno slaže s Ustavnim sudom da je rok za javnu raspravu prekratak i da bi trebao trajati barem 15 dana, Dragutin Lesar iz Hrvatskih laburista imao je ipak poruku i za ustavne suce. 'Ustavni sud je upozorio na demokratske standarde javnih rasprava i osobno se mogu s njima složiti. Isto kao što i Ustavni sud imam pravo pozvati da u skladu s demokratskim standardima predmete, podneske za ocjenu ustavnosti ne drže u ladicama šest godina, nego da ih, recimo, rješavaju u demokratskim rokovima od šest mjeseci do 12 mjeseci, čime bi oni također jako doprinijeli jačanju ustavnog poretka i pravne sigurnosti', kazao je Lesar.

Dodao je kako ne vjeruje da će Sabor snositi neke ozbiljne posljedice zbog mišljenja Ustavnog suda.

'Sabor je ustavotvorac u ovoj zemlji, a Ustavni sud je čuvar Ustava. Procedura je propisana i u Ustavu rokovi u proceduri nisu propisani. Ustavni sud se poziva na dobru praksu. Uz tu dobru praksu i oni bi mogli biti daleko ekspeditivniji', rekao je Lesar.

Što se tiče HDSSB-ovog Josipa Salapića, on napominje da se rasprava o ustavnim promjenama vodi manje-više od ljeta te da su građani mogli reagirati na ustavne promjene preko klubova zastupnika u Saboru. 'Nije ovo kritika Ustavnog suda. Ustavni sud postupa po svojim nadležnostima. Znalo se sedam dana da će danas biti tematska rasprava. Sada dok smo mi zastupnici unutra na tematskoj sjednici, već tri sata raspravljamo o tome zajedno sa stručnom javnošću i udrugama i dobivamo informaciju da je Ustavni sud rekao da je prekratko vrijeme. Ja sam za to da raspravljamo onoliko koliko je dovoljno po zakonu. Ako treba još sedam dana, 15 dana ili mjesec, neka se raspravlja', kazao je Salapić.

U svom priopćenju, podsjetio je pak ustavni stručnjak Đorđe Gardašević, Ustavni sud govori da rok za javnu raspravu nije u skladu s demokratskim standardima te člancima 1. i 3. Ustava.

'Tu se Ustavni sud referira na nešto što je otvorio još prije dva tjedna, kada je donio važno priopćenje povodom referenduma o braku i kada je rekao da u svakim ustavnim izmjenama odsada ubuduće treba iznimnu pažnju posvećivati članku 1. i 3. našeg Ustava i sve što ide mimo te procedure, odnosno vrijednosti koje su sadržane u članku 1. i 3. dovodi u pitanje ustavnu održivost tih radnji', kaže Gardašević.

Upitan može li onda Ustavni sud poništiti odluku o raspisivanju javne rasprave, Gardašević je kazao da je to teško reći s obzirom da Ustavni sud tek gradi svoju praksu koju dosada nije imao.

Dosada Ustavni sud nikada nije kontrolirao ustavotvorca, nikada nije dovodio u pitanje ono što Sabor ugrađuje u Ustav svojom odlukom, no prije dva tjedna je došlo do zaokreta kad je on rekao da može kontrolirati neke stvari, a ovdje je jasno rekao da Ustav sadrži u sebi jednu logiku proceduralnih obveza koje slijede u Saboru i da ako ih se ne poštuje, da Ustavni sud o tome ima nešto reći. Ustavni sud ima kontrolne ovlasti, ali hoće li on to u zbilji ukidati u budućnosti, vidjet ćemo, teško je to, jer se gradi praksa, predvidjeti, ali ozbiljno je priopćenje u svakom slučaju', kazao je Gardašević.

Da je rok prekratak, smatra i Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti. 'Dva su problema s prekratkim rokom - jedan je da javnost percipira da se radi o nekoj političkoj trgovini, da se ganjaju neki rokovi, a drugi, po mom sudu još veći, što ovi kratki rokovi mogu dovesti do toga da usvojimo neka nedovoljno dobra rješenja ili loša rješenja vezano uz naš Ustav. Zato mi mislimo da treba odgoditi taj proces usvajanja, produžiti raspravu, dati priliku. Nije jasno zašto se mora do 15. prosinca usvojiti Ustav, nije to objašnjeno javnosti. Mislim da je sasvim logično, a čini mi se da postoji volja kod nekih zastupnika, da se taj rok produži', rekao je Šalaj.

Jedno od objašnjenja, doduše ne posve glasno i jasno izgovoreno, je i da se 'žuri' s ustavnim promjenama kako bi se osujetilo inicijativu za referendum o ćirilici.

Mogu shvatiti dio političke klase da želi na ovaj način odgovoriti na određene izazove, no mislim da će nam troškovi toga biti puno veći. Opet, neuređen Ustav. Treba uzeti vremena, možda tri-četiri tjedna, možda dva mjeseca. Inicijativa za referendum o ćirilici je već započela, pa ima logike da se odgodi proces i otkloni sumnja da se zbog sitnih dnevnopolitičkih interesa mijenja Ustav', rekao je Šalaj.