'Mi možemo provjeriti broj prijeđenih kilometara, ali samo za automobile kupljene u Hrvatskoj, budući da se na obaveznom godišnjem tehničkom pregledu za svako vozilo taj broj bilježi i unosi u kompjutorski sustav, a do njega zainteresirani mogu doći za 25 kuna. I servisna knjižica koja govori o redovnom servisiranju sadrži podatke o kilometraži. No koliko je neki auto 'prešao', može se vidjeti i po mnogim drugim elementima', kaže Carević.

Što se tiče automobila kupljenih u inozemstvu, u stanicama za tehnički pregled ne mogu provjeriti broj prijeđenih kilometara.

Kako je za Slobodnu Dalmaciju rekao Alan Vojvodić, glasnogovornik Hrvatskog autokluba, 'po pitanju namještanja kilometraže na rabljenim automobilima stanje je nepromijenjeno i u nas i u Europi, u legislativi i praksi, odnosno vlada podjednako neuređeno stanje kao i ranije kad smo na to upozoravali'.

Stanko Smodlaka, već 35 godina stalni sudski vještak za strojeve, cestovni promet i motorna vozila, predsjednik Autokluba Split, ne misli da podatak o kilometraži zabilježen pri tehničkom pregledu mora biti vjerodostojan, jer 'taj se broj samo zabilježi i gotovo, ne utvrđuje se je li točan'. Napominje da intervencija na brojaču kilometara rabljenih automobila ima jako puno, osobito u posljednje vrijeme kad je, zahvaljujući tome što nema više plaćanja carine, pojačan uvoz iz EU-a, najviše iz Njemačke. PDV se plaća u Njemačkoj, tamo je niži, a u Hrvatskoj se plati trošarina na procijenjenu vrijednost automobila. Veća kilometraža znači manju vrijednost vozila, pa se tu pronalazi prostor za varanje.

Namještanje kilometraže zahtijeva određeni softver, a najlakši plijen za hakere su, navode u HAK-u, vozila kod kojih je broj kilometara pohranjen samo u jednome modulu, obično onome na komandnoj ploči.

Više pročitajte ovdje