Čak 10 milijuna kuna te milijun eura imovinska je korist koju je, prema presudi Vrhovnog suda, u slučaju Planinska pribavio bivši premijer Ivo Sanader.

Tu svotu od 17,5 milijuna kuna Sanader će morati uplatiti u državni proračun. Ne uplati li to u zadanom roku, kreće prisilna naplata, pojašnjava za tportal poznati odvjetnik Branko Šerić.

'Sve je po pravilima Ovršnog zakona. Ako to ne uplati u roku koji mu je sud dostavio da plati, ide ovrha. Prvo ide ovrha na računima, a onda i na nekretninama', pojašnjava Šerić.

Sanaderu je dobar dio imovine blokiran u slučaju Fimi media, no većina te blokirane imovine ne glasi na njega. U tom slučaju Sanaderu i njegovoj obitelji blokirano je 78 računa, no samo njih sedam glasi na ime Ive Sanadera. Na tim računima, prema pisanju medija, ukupno ima oko 35.800 eura te 115.000 kuna.

Što se pak tiče nekretnina, vila u Kozarčevoj, stanovi u Splitu te nekoliko zemljišta procijenjeni su na 8,4 milijuna kuna. No problem je to što ne glase na Ivu Sanadera. Vila u Kozarčevoj, u kojoj živi obitelj Sanader, upisana je na njegovu suprugu Mirjanu Sanader te njezina pokojnog oca Ivu Šarića. Stanovi u Splitu također su upisani na Sanaderovu obitelj, kao i kuća s voćnjakom i oranicom u Krapju te zemljište na Braču.

Na ime Ive Sanadera ipak glasi pozamašna kolekcija slika i umjetnina. Radi se o 430 slika i drugih umjetnina koje je policija zaplijenila u vili u Kozarčevoj, a čija se vrijednost procjenjuje na gotovo milijun eura. Uz to, Sanaderu su oduzete slike koje je skrivao kod Stjepana Fiolića, slike koje su nađene u jednom od splitskih stanova te slike koje su krasile zidove jedne od njegovih konzultantskih tvrtki. S obzirom na to da su među njima i djela Vlahe Bukovca, ne čudi to da je taj dio umjetničke imovine procijenjen na 418 tisuća eura.

Iako je Sanaderu i obitelji blokiran dobar dio imovine jer se u slučaju Fimi media išlo na tzv. prošireno oduzimanje imovinske koristi, u slučaju Planinska može se oduzeti samo imovina koja glasi na ime Ive Sanadera.

Što se pak tiče mirovine, Sanader je još prije nekoliko godina otišao u mirovinu i mjesečni iznos koji bi trebao dobivati iznosi oko 10 tisuća kuna. Prema Ovršnom zakonu, ovrha se može provoditi i nad mirovinom, no ipak ne cijelom. U slučaju da je mirovina veća od prosječne neto plaće po zaposlenom u RH (od siječnja do kolovoza prethodne godine), od ovrhe se izuzima svota od dvije trećine neto plaće u RH.

U javnosti se već postavilo pitanje može li se ići ovrhom na imovinu koja je blokirana (kao osiguranje naplate štete) u drugom postupku, no Šerić kaže da tu ne bi trebalo biti problema.

'Ide se redom, nema veze gdje je što blokirano. Jer država je blokirala i država se naplaćuje. I sukno i škare su u rukama države', poručuje za tportal.

Ako se pak država ne uspije posve naplatiti ovrhom, Sanader će ostati zadužen prema državi, pojašnjava Šerić.

'To je kao i kod svakog drugog potraživanja, bilo banke, bilo države. Često se prodajom nekretnine ne ostvari iznos kojim banka zadužuje nekog neplatišu, i onda to ostaje. Možda se u neko doba i otpiše', kaže nam Šerić.

Prema Ovršnom zakonu, i u slučaju ovrhe može doći do odgode, kao i do obustave u slučaju nemogućnosti naplate.