Sa svom svojom vojnom silom i potezima današnja Rusija ipak nije bivši Sovjetski Savez niti su napetosti između Rusije i Zapada povratak na Hladni rat i ideološki sukob kakav je dijelio svijet u 20. stoljeću, ocjenjuje visoki dužnosnik NATO-a napetosti nastale zbog Ukrajine, piše u utorak BBC.
Pripojenjem ukrajinskog poluotoka Krima i raspoređivanjem svojih vojnika na istočnoj granici Ukrajine, Moskva je promijenila način ponašanja kakav je prakticirala od kraja Hladnog rata, a taj je bio da se sporovi ne rješavaju silom, već diplomacijom i da gospodarska moć prevladava nad vojnom.
Nadalje, govorom u Kremlju prije desetak dana ruski predsjednik Vladimir Putin dao je naslutiti da se Rusija ne kani zaustaviti na Krimu i da se poput osnažena imperija sprema uzvratiti udarac nakon ponižavajućeg poraza, što je u očima mnogih Rusa bio raspad Sovjetskog Saveza.
Danas se Zapad pita koliko je daleko Putin spreman ići, piše BBC-jev dopisnik i ocjenjuje da je ruska prijetnja Ukrajini očita, da je prijetnja Moldaviji moguća, a pitanje je kamo će se dalje širiti.
Upravo zbog toga baltičke države raduju se što su prije deset godina postale članice NATO-a koji ih prema ugovornim obvezama štiti od vanjske, u ovom slučaju moguće ruske prijetnje, piše BBC.
Navodi da NATO tu ulogu odvraćanja može provoditi raspoređivanjem manjih vojnih formacija u baltičkim zemljama i u Poljskoj. Manjim, gotovo stalnim vojnim vježbama može ojačati svoju nazočnost u tim državama. Potporu Ukrajini može iskazati partnerskim odnosom, ne tako da je primi u punopravno članstvo već pomažući joj da bolje planira svoje obrambene kapacitete, da ojača vojnu učinkovitost i slično.
Pojedini stručnjaci drže da je NATO na neki način isprovocirao rusku akciju u Ukrajini jer je primajući nove članice širio svoje granice na istok okružujući Rusiju. NATO-ovi diplomati takve tvrdnje glatko odbacuju.
U članku objavljenom u utorak u tiskovinama svih 12 članica saveza koje su mu se pridružile od kraja Hladnog rata, glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen inzistira na tome da je širenje bilo dobro za Europu, za NATO i za same članice. Tvrdi da će se taj proces nastaviti i da pojedinačne zemlje imaju pravo same odlučiti u koje će saveze ući.
Podudarnost je da ovaj tjedan NATO obilježava trostruku obljetnicu: 15-godišnjicu pristupanja Poljske, Mađarske i Češke; 10-godišnjicu od prijema Bugarske, Estonije, Litve, Latvije, Rumunjske, Slovačke i Slovenije, te 5-godišnjicu od prijema Albanije i Hrvatske. Simbolika tih obljetnica koju ministri vanjskih poslova zemalja članica obilježavaju u utorak kratkom svečanošću na sastanku u sjedištu Saveza Moskvi Moskva nikako ne može promaknuti službenoj Moskvi.
Ministri NATO-a trebaju ponajprije donijeti planove za budućnost, a smjernice za odgovor na potez Moskve trebale bi biti pripremljene za idući sastanak na vrhu u rujnu, piše BBC. Zaključuje da je ukrajinska kriza postavila niz pitanja pred Savez, ali ne zato što se Hladni rat vratio, već zato što je njegova temeljna svrha, a ta je teritorijalna obrana zemalja članica, odjednom postala važnija nego što je to bila prije nekoliko tjedana.
