Kruzeri će i u ovoj sezoni u Dubrovnik dovesti najmanje 900 tisuća turista. Osim u modernoj luci u Gružu , dio plovećih divova ima običaj sidriti se između otoka Lokruma i stare gradske luke. Problem nastaje kada tenderi sa kruzera krenu sa desantom na staru gradsku jezgru.

Stara luka je za tendere i ostale turističke, privatne brodove i brodice pretijesna, pa u njoj povremeno nastaje totalni metež. Na rješavanju ovog problema radi se već godinama, a nadležni ga vide u gradnji pristaništa na Komardi ispod stare karantene, koja se sa istočne strane veže na gradski porat.

Podsjetimo, prva studija za prihvat putnika s kruzera na Komardi 2007. nije dobila blagoslov dubrovačkog konzervatorskog odjela Ministarstva kulture. Konzervatori su svoje negativno očitovanje o studiji obrazložili činjenicom kako je prostor Lazareta područje visoke spomeničke vrijednosti, koje se nalazi na Listi svjetske baštine, te da bi se njegovom realizacijom ozbiljno narušila vizura Grada. Rezultat bi ustalom bio gradnja luke ispred luke, što je neprihvatljivo, ustvrdili su tada konzervatori.

Ipak od pristaništa za „desant turiste“ podno Lazareta nije se odustalo. Stručno savjetodavno povjerenstvo za obnovu Dubrovnika, kojim predsjeda Miljenko Domijan tako je nedavno prihvatilo projekt Željka Pekovića, vlasnika tvrtke Omega engineering, te na taj način dalo blagoslov gradnji pristaništa za brodove podno Lazareta.

"Na Komardi bi se sagradio mul visok 1,3 metra nad morem, a zbog podmorskih hridi i male dubine tu bi se izvršio i iskop u moru do dubine od dva metra. Ukupna dimenzija projektiranog pristana je 35 x 17 metara, a ukupna površina popločana dijela za prihvat putnika bila bi 640 četvornih metara", navodi se u idejnom projektu gradnje Pekovićeve tvrtke Omega inžinjering.

Na potezu su konzervatori koji nisu blagoslovili projekt iz 2007. Prije svog konačnog očitovanja o novom projektu izgradnje pristaništa najprije će se konzultirati sa strukom i UNESCO-om. Apel ministru Božu Biškupiću povodom najavljene izgradnje betonskog pristaništa uputio je Zeleni forum. U njemu ga traže da spriječi devastaciju kompleksa povijesne karantene, te pitaju do kada će dopuštati uništavanje spomeničke baštine Dubrovnika s Liste svjetske baštine.

Društvo prijatelja dubrovačke starine otvorenim pismom povodom moguće intervencije u prostor dubrovačke Gradske luke javnosti se obratilo otvorenim pismom koje prenosimo u cjelosti.

- Dubrovačka Gradska luka dovršeni je i definirani prostor, te kao takav, a u sklopu zaštite povijesne cjeline Dubrovnika i njene neposredne okoline uživa ne samo visoku nacionalnu zaštitu, već i Uneskovu zaštitu, koja se odnosi i na akvatorij Gradske luke, kao i otok Lokrum i njegov akvatorij te Lazarete. Upravo zbog svojih prepoznatih kvaliteta i funkcija Gradska luka ima spomeničke odlike pa je stoga je i zaštićena.

Pojam je zaštite sveobuhvatan, a odnosi se ne samo na fizički prostor, koji pretpostavlja njegovo mjerilo, već i onaj duhovni prostor. Sukladno našim spoznajama, kao i napisima u medijima, već dulje vrijeme nastoji se iznaći rješenje za gradnju pristana za brodove, odnosno „tendere“ koji prevoze turiste s cruisera u Grad, a sve u želji rasterećenja gustoće prometa turističkih brodova u gradskoj luci.

Najprije se razmišljalo o izgradnji takvog pristana na Lazaretima, od čega se, srećom, odustalo, no ne zadugo, jer je nedavno javno obznanjeno mišljenje Stručno -savjetodavnog povjerenstva za obnovu Dubrovnika o prihvaćanju idejnog projekta kojim se pristan može izgraditi u prostoru gradske luke, na Komardi, a obuhvat projekta trebao bi biti od vanjskog mosta, od Ploča do Lazareta!

Pokušava se intervenirati s gradnjom pristana površine 640 m2, tridesetak metara udaljenog od valobrana Kaše, unositi potpuno neautentičnu novu izgradnju u povijesni prostor, što predstavlja ne samo nepoznavanje tog prostora, već i njegovu degradaciju, odnosno neprihvatljivu devastaciju koja bi promijenila sliku, karakter i vizuru mjesta.

Bojimo se da predložena, prilično stihijska izgradnja pristana na Komardi, nije i izdvojeni zahvat, već je moguće očekivati i daljnje zahvate u prostoru gradske luke, kojim bi ga se dodatno i nepopravljivo narušilo te dovelo u pitanje povijesnu dimenziju Grada.

Društvo prijatelja dubrovačke starine ne može prihvatiti ovakav pristup povijesnim vrijednostima, o kojima i samo skrbi, jer bi se to kosilo s osnovnom zadaćom ovoga društva, kojem je dužnost čuvati, popravljati, promovirati i štititi dubrovačku baštinu, najposlije i voljeti je, jer bez takvog odnosa nema valjanog pristupa nijednoj civilizacijskoj stečevini pa ni spomenicima.

Društvo prijatelja dubrovačke starine, zasluženo kroz desetljeća postavši savjest ovoga grada, svjesno vremena u kojem živi, ističe kako je povijesno naslijeđe osnovna i pokretačka identitetska snaga ne samo dubrovačke sredine, već nacionalne i svjetske, po čemu je Dubrovnik jedinstven i još uvijek cjelovit te se za njega vrijedno boriti da takav i ostane.

Apelira se na sve odgovorne na donošenje primjerene konačne odluke kojom se neće dovoditi u pitanje opstojnost vrhunskog spomeničkog korpusa u ime trenutačnih i upitnih zahvata temeljenih isključivo na materijalnoj eksploataciji baštine. Svijest o baštini i njena afirmacija čuvali su ovaj Grad i sve naše povijesne sredine, na čemu svemu usprkos treba i dalje nastojati i ne dopustiti zadiranje u povijesnost prostora koji takav i privlači toliki broj posjetitelja.

Sve navedeno potkrepljuje naš stav i uvjerenje da bi se planiranim zahvatom nanijela nepopravljiva šteta povijesnosti i autentičnosti Dubrovnika, da bi se trajno i nepovratno uništilo kulturno dobro, da bi se vizualno i fizički degradirao prostor Luke, te posve olako i nepromišljeno promijenio povijesni identitet prostora.

Društvo prijatelja dubrovačke starine