Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod na okrugli stol u Europskom domu u Zagrebu pozvao je predstavnike sindikalnih središnjica, autonomnih sindikata, pravne stručnjake, ali i predstavnike poslodavaca i predlagatelja da iznesu svoje mišljenje o prijedlogu Zakona o reprezentativnosti sindikata i poslodavaca

Tim bi se zakonskim rješenjem trebali stvoriti okviri za sudjelovanje predstavnika sindikata u pregovorima sa socijalnim partnerima - poslodavcima i državom prije svega - u procesu kolektivnog pregovaranja.

Iako pozvani, na skup se nisu odazvali ni poslodavci, ni predstavnici predlagatelja, a ministar rada i mirovinskog sustavaMirando Mrsić, kako je to prenio sindikalist Željko Stipić, poručio je da se ‘uranilo s okruglim stolom’.

‘Nismo uranili jer smo u posljednjih 15 godina, iako su postojala rješenja, imali zakonsko bezakonje kad je u pitanju sudjelovanje predstavnika sindikata u kolektivnom pregovaranju. Upravo im pregovaranje i jest smisao postojanja, pa treba uvesti red umjesto nereda, zakonitost umjesto bezakonja, poštenje umjesto nepoštenja’, poručio je Stipić.

Po mišljenju Josipa Pavića iz Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i drvnoj industriji te vodoprivredi (PPDIV), reprezentativnost počinje od sindikata koji je prenose na udruge i udruge više razine te na kraju u središnjice.

‘Ako to ne definiramo, sindikalne središnjice će biti povlaštene, njihovo političko partnerstvo s vladajućima osnaženo, a sve će to dovesti sindikalizam u pitanje’, smatra Pavić.

Predsjedniku Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimiru Severu ‘teško je dokučivo iz koje radionice dolazi prijedlog zakona’. Upozorava da su njime nezadovoljni i sindikati i poslodavci te dodaje kako su jedino zadovoljni - predlagatelji.

‘Vlada je odlučila riješiti taj problem baš sada u prva dva tromjesečja i zatvoriti priču sa sindikatima, ali oni ne mogu ulaziti u unutarnje stvari sindikata, niti uvoditi red’, odlučan je Sever.

Posebno su kritički o zakonskom prijedlogu govorili pravni stručnjaci pa je Marinko Učur s Pravnog fakulteta u Rijeci čak ustvrdio da je ‘radni materijal protuustavan’, upozorivši da su predloženim rješenjem radnicima u Hrvatskoj ugroženi sloboda i pravo sindikalnog organiziranja.

Slično razmišlja i njegov kolega s Pravnog fakulteta u Zagrebu Viktor Gotovac, po kojemu je prijedlog Zakona o reprezentativnosti - loš. ‘Sindikati nisu dekor i zaslužuju puno više od ovakvog prijedloga, a ovo je složeno napisan i teško razumljiv zakon koji dovodi u pitanje i kolektivno pregovaranje’, rekao je Gotovac.

Osim na zakonski prijedlog, bivši aktivni sindikalist i autor knjige o socijalnom dijalogu i kolektivnom pregovaranju Ivan Rebac imao je i brojne primjedbe na račun čelnika sindikalnih središnjica poručivši im da su ‘sindikalna elita i demokratski folklor čija je važnost u pregovorima s državom - nula’.

Ustvrdio je da bi ‘poslodavci danas bili najsretniji kad bi radnici donijeli po 1.000 kuna i ne pitali za plaću’. ‘Jedina smo zemlja u kojoj je rad bez plaće postalo pravilo, a ne eksces. Čak 80.000 radnika danas ide na posao, a da u posljednja tri mjeseca nisu dobili ni kune’, upozorio je Rebac.

Najradikalnije rješenje, doduše, predložila je Spomenka Abveršek, čelnica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, predloživši da se ‘otvori prozor i zakonski prijedlog baci kroz njega’.

‘Problem postoji, a odnosi se na kolektivno pregovaranje i na to tko sudjeluje u kolektivnom pregovaranju. Zakon o reprezentativnosti jest potreban, problem imamo, no dobre volje da se čuje one koji imaju ponešto za reći očito nema, ali podsjećam - ovo nije zakon koji se može prelomiti preko koljena’, zaključio je Željko Stipić.

O zaključcima okruglog stola i raspravi koja se vodila bit će obaviješteno i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.