Srpska ministrica pravosuđa Nela Kuburović je izjavila u subotu da je potrebno raditi na novom bilateralnom sporazumu kojim bi se otklonila sva otvorena pitanja između Srbije i Hrvatske. Istaknula je da su to pitanja koja su bila i uvjet za Srbiju u pristupnim pregovorima s Europskom unijom i u poglavlju 23, te da se tim povodom početkom ove godine očekuje sastanak radne skupine koja je formirana poslije prošlogodišnjeg sastanka ministara pravosuđa dvije zemlje, do koga je došlo poslije više godina stanke.
'Vjerujem da će rezultat biti nacrt sporazuma koji će moći da se stavi pred obje vlade i da ćemo biti u prilici i da ga usvojimo. Suština je da se procesuiraju svi oni koji su odgovorni za ratne zločine. Da se ne kažnjavaju samo Srbi, a da oni koji su počinili zločine nad Srbima prolaze nekažnjeno", istakla je Kuburović javlja portal B92.
Kazala je da već nekoliko godina, posebno od donošenja hrvatskog Zakona o zaštiti podataka izostaje suradnja Hrvatske u procesuiranju ratnih zločina, dok se u drugim oblastima pravna pomoć između Srbije i Hrvatske odvija bez problema.
vezane vijesti
![[FOTOPRIČA] Osamdeset sedam dana užasa: Prisjetite se opsade Vukovara kroz rijetko viđene fotografije](/media/thumbnail/500x300/880026.jpeg?cropId=711048)
'To je razlog i zašto treba raditi na novom bilateralnom sporazumu kojim bi se otklonila sva otvorena pitanja koja postoje između Srbije i Hrvatske, a koja su već bila i uvjet za Srbiju u pristupnim pregovorima s EU i Poglavlju 23', napomenula je.
Hrvatska strana ima brojne zamjerke na srpsko procesuiranje ratnih zločina, a Zagrebu posebno smeta zakon prema kojem si je Srbija proširila jurisdikciju i daje si za pravo da procesuira ratne zločine koji su se dogodili na tlu Hrvatske. Naša zemlja traži od Srbije da izmijeni taj zakon ili da odustane od takve prakse dok je Srbije do sada takve zahtjeve odbijala pa je Hrvatska nastojala pritisnuti Srbiju na suradnju preko Europske unije, odnosno nastojeći tu obavezu ugraditi u obaveze koje Beograd mora ispuniti tijekom pristupnih pregovora o članstvu.
Srbija i Hrvatska poslije skoro desetljeća ponovo su polovicom 2018. godine razmijenile takozvane 'tajne' spiskove, na kojima se nalaze osobe optužene ili osuđene u odsustvu u obje države. Spiskovi ne mogu biti javno objavljeni, jer su strogo povjerljivi, ali građani na vlastiti zahtjev mogu provjeriti da li su na njima.
Navodeći da je bitno je da obje radne grupe rade i kontinuirano se sastaju, ona se osvrnula i na 'vrlo čudan' potez Hrvatske, kada su ubrzo nakon prve razmjene spiskova, u Hrvatskoj uslijedila hapšenja Srba koji se nisu nalazili na tim spiskovima. Do sada su, kako je navela, održana dva sastanka ove radne grupe, a početkom ove godine se očekuje treći.
