Tijekom 2017. godine u Hrvatskoj je živorođena 36.581 beba, što je gotovo za tisuću manje nego 2016. godine, kada su u Hrvatskoj rođena 37.493 djeteta. Riječ je o najmanjem broju rođene djece u ovom stoljeću, prema podacima iz izvješća HZJZ-a.

U odnosu na 2009. godinu, u kojoj je rođeno 44.515 beba, najviše u posljednjih 17 godina, pa do danas, Hrvatska je u stalnom padu koji je tek nakratko zaustavljen prošle godine. U Hrvatskoj se danas rađa gotovo sedam tisuća djece manje godišnje nego prije deset godina ili, preciznije, 7195 novorođenčadi je došlo na svijet manje prošle u odnosu na 2008. godinu.

Jedna od autorica izvješća, Urelija Rodin, specijalistica socijalne medicine s organizacijom zdravstvene zaštite te voditeljica Odjela za istraživanje i praćenje zdravstvene zaštite majki i predškolske djece pri HZJZ-u, na upit tportala da prokomentira uzroke daljnjeg pada poroda u Hrvatskoj na godišnjoj razini - što traje evo već gotovo 10 godina, unatoč proklamiranoj brizi za demografiju vlade Andreja Plenkovića - kazala je da je broj rođenih u Hrvatskoj u opadanju još od 80-ih godina 20. stoljeća te da su već krajem 80-ih demografi temeljem svojih projekcija upozoravali na promjene koje nam se upravo sada događaju.

'U zadnjih 10-ak godina ove promjene su izraženije jer gospodarski razvijene europske zemlje, koje se nalaze u sličnoj demografskoj situaciji, privlače mlade ljude iz tranzicijskih zemalja, pa tako i iz Hrvatske, na svoje tržište rada, osiguravajući im bolji životni standard', navodi voditeljica Odjela za istraživanje i praćenje zdravstvene zaštite majki i predškolske djece pri HZJZ-u.

Kako je objasnila, cijela Europa suočena je sa sličnom demografskom situacijom i sličnim problemima, a to su: kasniji završetak školovanja, pomak u dobi u kojoj se zasniva obitelj nakon 30., pa i nakon 35. godine života. 'Vrijednosni sustav i životni prioriteti se mijenjaju te sve to utječe na odluke o rađanju', smatra liječnica.

Podastrla nam je i statističke podatke. Tako kaže da je, prema EUROSTAT-ovim podacima, prosječna dob prvog rađanja u Europskoj uniji u 2016. godini bila 29 godina, a iste godine u Hrvatskoj je dob prvog rađanja čak nešto niža, 28,5 godina, kao u Francuskoj, dok je u susjednoj Sloveniji već viša, 28,8 godina. U većem broju europskih država prosječna dob prvog rađanja je 30 ili 31 godina.

'Međutim stopa rađanja na 1000 stanovnika u Hrvatskoj brže pada nego u većini drugih europskih zemalja i sada je 8,9 na 1000 stanovnika dok je prosjek EU-a 9,9, a gospodarski razvijene zemlje koje su privukle mlade ljude uspijevaju održati ili čak povećati stopu rađanja, pa u Irskoj iznosi 12,9 na 1000 stanovnika, u Francuskoj 11,4, u Njemačkoj 9,5, ali je u 2014. godini bila 8,8 (niža nego sada u Hrvatskoj) i u ove četiri godine je porasla, zahvaljujući i imigracijskoj politici', navodi Rodin.

Navela je i da demografi već desetljećima ističu da ovo nije problem koji je rješiv za vrijeme jedne ili dviju Vlada RH i da je dobrodošla svaka mjera koju odgovorni poduzimaju, ali to je nedostatno bez dovoljnog broja radnih mjesta i drugih uvjeta koji će omogućiti bolji životni standard.

Smatra da ni to ne može spriječiti daljnje smanjenje broja poroda, ali bi bilo dobro poduzeti sve da se trend bar uspori.

'Na ova pitanja zdravstvo ne može dati odgovor. Jedino na što možemo upozoravati, kao u ovom izvješću o porodima, to je da raste broj poroda u dobi manje povoljnoj za rađanje prema biološkim kriterijima, a time se povećavaju zdravstveni rizici i različiti mogući nepovoljni ishodi, poput ugroženih trudnoća s prijevremenim porodima, povećanim pobolom i smrtnošću novorođenčadi te raznim drugim zdravstvenim komplikacijama', zaključila je Rodin.