Potraga za radnicima neke je hrvatske poslodavce dovela na rub živčanog sloma. Gotovo da nema te djelatnosti koja nije u problemima: Najteža je situacija u građevini, a ništa bolje nije ni u turizmu, trgovini i prometu. Kvote za uvoz radne snage za ovu godinu još uvijek nisu popunjene, no unatoč izdašnim kvotama, strani radnici u Hrvatsku - neće. Tvrtke članice HGK u polugodišnjoj anketi tvrde da su im najveće muke manjak radnika i preskupo gorivo
Pojedine građevinske tvrtke već imaju i svoje agente koji obilaze druga gradilišta i 'kradu' strance i domaće radnike boljim ponudama. Uvezlo se tek ponešto Ukrajinaca, pa čak i Kineza i Indijaca, za koje se ispostavilo da se poslodavci njima nisu usrećili, doznajemo od upućenijih aktera ove priče.
Velike turističke kompanije radnike su ove sezone primamile višim plaćama, no još uvijek ih nedostaje, pogotovo u malim poduzećima, u kojima biti sezoncem više nije toliko atraktivno. U stalnoj potrazi za radnicima su i maloprodajni lanci. Konzum na primjer nagrađuje svakog zaposlenog s 200 kuna ako pronađe novu osobu koja će tamo raditi. Šef Hrvatske voćarske zajednice izjavio je kako će uzgajivačima ove godine trebati čak 10.000 sezonaca za berbu jabuka i veliko je pitanje gdje će ih pronaći.
vezane vijesti
Vlada je za ovu godinu odobrila kvotu za zapošljavanje 21.210 stranaca u Hrvatskoj, od čega 10.770 u graditeljstvu, 4660 u turizmu, 1600 u metalskoj industriji, 1408 u brodogradnji, više od po 700 u prometu i prehrambenoj industriji, 580 u prerađivačkoj, 300 u informatici i 260 u poljoprivredi. Kada bi se sva ta radna mjesta popunila, gospodarstvu bi nedostajalo još ljudi, a prema zadnjim dostupnim podacima, popunjena je tek oko trećina kvota.
Na burzi je u ovom trenutku kao nezaposleno prijavljeno više od 100.000 ljudi, no svi ne mogu raditi svaki posao. Mladi i dalje sreću pronalaze u zapadnoj Europi, domaća ponuda radnika je iscrpljena, balkanski bazen u kojem su susjedne zemlje također je gotovo prazan, a strance iz egzotičnijih zemalja s usporedivim standardom gotovo je nemoguće privući. Kako ćemo dalje?
Iva Tomić, znanstvenica s Ekonomskog instituta u Zagrebu, kaže nam da problemi na tržištu rada neće nestati preko noći i da bi mogli postati još gori.
'U najvećim problemima je građevinski sektor, kojem je odobreno najviše kvota za zapošljavanje stranaca. Domaći radnici već su u velikoj mjeri otišli u inozemstvo jer u Njemačkoj, Austriji i Sloveniji mogu dobiti sigurnije poslove, a ne da, kao u Hrvatskoj, idu od posla do posla. Iako su u tim zemljama troškovi života nešto viši, više su i plaće, a tu je i niz pogodnosti zbog kojih odlaze', kaže Tomić i nastavlja:
'Taj smo manjak pokušali nadoknaditi povećanjem kvota za uvoz radnika te smo primarno ciljali na susjedne zemlje, Bosnu i Hercegovinu te Srbiju. Radnici u tim zemljama znaju da samo malo dalje od Hrvatske mogu zaraditi puno više i živjeti lagodnije, a uglavnom im se nije problem dokopati tih zemalja. To je posebno izraženo u BiH, gdje velik broj građana ima i hrvatsku putovnicu.'
No to što nam je nemoguće pronaći strance koji bi radili u Hrvatskoj nije jedini problem, danak će se tek platiti katastrofalno lošim demografskim trendovima:
'Tu ne mislim samo na iseljavanje mladih, to je posljedica otvaranja tržišta EU-a - mislim i na trendove koji pokazuju da nam sada sve više ljudi odlazi u mirovinu, a mi nemamo dovoljno novih radnika koji bi popunili ta radna mjesta. U budućnosti će taj problem postajati sve veći ako pogledamo demografske podatke', rekla nam je Tomić.
Podsjetimo, prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku, u zadnjih deset godina Hrvatska je izgubila 204.000 stanovnika. To nije posljedica emigracije, već i velike smrtnosti i činjenice da se sve manje parova odlučuje za djecu. Lani je u Hrvatskoj umrlo 53.477 osoba, a rodilo ih se 36.600. Od 2002. do danas Hrvatska svake godine bilježi negativan prirodni prirast od najmanje 10.000 ljudi.
Postavlja se i pitanje tko je kriv za takve poražavajuće pokazatelje. Prema Tomić, to nisu isključivo poslodavci ni država. Domaći poslodavci ne mogu konkurirati stranima po plaćama jer je naše tržište preslabo, a i građevina je sektor koji je u zadnjoj krizi najviše stradao. Država se opet ne može mjeriti sa standardom koji pruža Njemačka, zbog čega niti ne treba očekivati da će se na tržištu rada nešto dramatično nabolje promijeniti u idućih nekoliko godina, zaključuje Tomić.
Nimalo optimizma i nade u veliku promjenu ne vidi ni stručnjak za tržište rada, koji je za ovu priliku želio ostati neimenovan:
'Uvoz radnika za sada je jedina od opcija za poboljšanje trendova. Građevinari traže jako puno niskokvalificiranih radnika. Iako je na burzi preko 100.000 ljudi, među njima nema dovoljno kadrova koji bi zadovoljili visoku potražnju, takve poslove više nitko neće, mladi ih ignoriraju, stariji majstori gledaju kako da se umirove. Takve će radnike ili trebati uvoziti ili će se i poslodavci morati preorijentirati i prilagoditi novim okolnostima', kaže nam sugovornik te također rješenje problema ne vidi u uvozu radnika iz susjednih zemalja:
'Nedostatak radne snage već se vidi i u Crnoj Gori, u kojoj je posao pronašlo puno Srba. Srbi i građani BiH snalaze se na sve moguće načine da bi preskočili Hrvatsku i otišli dalje na zapad Europe. Rado bih da problem riješimo uvozom desetak tisuća ljudi iz primjerice Ukrajine, ali to isto neće doći samo po sebi. Poslodavci moraju pripremiti projekte u kojima će radnicima objasniti na koliko mjeseci rade, što ih sve čeka u Hrvatskoj i na što mogu računati. Poslije završetka takvih projekata oni bi se vratili u svoje matične zemlje, ali bi se i rado vraćali kad krenu novi projekti', preporučuje naš sugovornik.
