Prisjećajući se svih izbornih ciklusa, posebice onih u novije vrijeme, taktika širenja straha od povratka 'crvene Hrvatske' i ponovnog dolaska 'komunjara' na vlast očito nije ekskluzivitet HDZ-a. Upravo je, nakon poruka predsjedničkog kandidata Ive Josipovića kako će 'zacrveniti Hrvatsku', određeni broj glasova, no ne i dovoljan, svojedobno prikupio i Milan Bandić

'Doista to nije ništa novo, nego je sasvim legitimna i prihvatljiva taktika. Doduše, HDZ ostaje unutar svog biračkog tijela i to može pridonijeti homogeniziranju birača. Možda će postići koji postotak više među svojim biračima, ali ništa izvan toga', rekao je u razgovoru za tportal stručnjak za odnose s javnošću Krešimir Macan

I za Macanovog kolegu Danijela Koletića 'kampanja HDZ-a ide s formulom koja je provjerena'. 'Na području vanjske politike to je fotografiranje s utjecajnim stranim političarima, poput Angele Merkel ili poljskog premijera koji uskoro dolazi. Kad je unutarnja politika u pitanju, nitko više ne želi biti u komunizmu, iako će mnogi umirovljenici, pa i Titovi pioniri i omladinci, reći kako se u to vrijeme bolje živjelo nego danas. Pitanje je tko je bolje živio', napominje Danijel Koletić.

Na meti se, kad je navodna borba protiv povratka 'crvene pošasti' na vlast u pitanju, dakle, našao predsjednik Josipović što je za posljedicu imalo sve češće javne rasprave s premijerkom Kosor na različite teme. Po Boži Skoki s Fakulteta političkih znanosti, takva taktika ima dva moguća smjera.

'Po jednom scenariju, predsjednika se pokušava izvući na čistac kako bi se priklonio opciji u kojoj se osjeća prirodnije, a to je SDP. Time bi HDZ apelirao na birače: zar ćete dozvoliti da vam iz istog ideološkog miljea dolaze i predsjednik i premijer? No možda se ide na to da se predsjednika dovoljno rano, prije stvarne kampanje, distancira od SDP-a i učini ga se neovisnim od lijeve koalicije', smatra Skoko.

Posve se po strani ponovno našao lider oporbe Zoran Milanović, iako Božo Skoko smatra da mu je kroz javnu prepirku s premijerkom Kosor, ujedno i predsjednicom HDZ-a, 'predsjednik Josipović uzurpirao prostor vođe lijeve koalicije'. 'Dugoročno ćemo vidjeti je li Milanović zauzeo dobru taktiku, jer ga nema danima i u drugom je planu. Ako se gleda iz prizme SDP-a, dobar je dio posla u napadima na HDZ odradio upravo predsjednik Josipović i zato Milanović nije ni imao potrebe istupati', napominje Skoko.

Ipak, upozorava Skoko, izbori u prosincu bit će pravi izazov za lidera opozicije. Po njemu, 'ako Milanović dobije izbore, imat će unisonu stranku iza sebe, no ako izgubi, politička karijera u SDP-u za njega će biti završena'.

Stručnjaci za odnose s javnošću još nemaju logično objašnjenje za očitu povučenost Zorana Milanovića, pa ne mogu odgovoriti ni zašto šuti, taktizira li ili jednostavno prepušta predsjedniku Josipoviću, kao najpopularnijem političaru u državi, da se bori u interesu lijeve koalicije.

'Zoran Milanović definitivno mora povesti svoje birače u pobjedu i to birači od njega očekuju, kao što to čini i Jadranka Kosor bez obzira na to što ima pred sobom teži scenarij. Izbori su kao bitka – imate dvije vojske kojima samo netko treba viknuti 'Juriš!' i oni će se potući. Trenutačno imate jednu vojsku koja trči, zapjenjenu pričom o 'crvenoj Hrvatskoj' i isukanim sabljama dok druga vojska stoji i gleda svog zapovjednika koji se uopće ne nervira, niti izdaje kakve zapovijedi', slikovit je Krešimir Macan.

Smatra i da Kukuriku koalicija (ili Savez za promjene, kako god) treba krenuti s 'negativnom kampanjom' prema HDZ-u, istovremeno dajući rješenja što će biti drukčije u njihovo vrijeme. 'Bez negativne kampanje nitko ne može dobiti izbore, jer se mora reći da je netko loš, da je netko drugi bolji i iznijeti poruke zašto je netko bolji odabir', predlaže Macan.

I PR-stručnjak Danijel Koletić predlaže SDP-u i koaliciji koju okuplja da krenu s kampanjom, ali s porukama gospodarskog oporavka, svjestan da je 's takvim porukama teško izaći pred birače u ovom trenutku, jer u Hrvatskoj ne postoji političar koji ima čarobni štapić i može reći da će Hrvatsku spasiti u iduće četiri godine'. 'Sve ovo što smo do sada mogli čuti, tko kome odgovara i tko kome šalje poruke, možda je u početku bilo zabavno, ali sad postaje dosadno', napominje Koletić.

Na kraju, prof. Božo Skoko također tvrdi kako se sve političke opcije, više-manje, bave banalnim temama, navodeći pet pitanja koja zanimaju građane Hrvatske i o kojima će dobro razmišljati kad prve nedjelje prosinca stanu pred biračke kutije. To su: rješavanje nezaposlenosti, gospodarski napredak, poboljšanje životnog standarda, suzbijanje korupcije i kriminala te očuvanje nacionalnih interesa. 'Ljudi očekuju što više ideja, a što manje ideologije, odnosno žele glasati za budućnost, a ne za prošlost', zaključuje Božo Skoko.