Vladimir Putin fiksirao je vrhovnog zapovjednika ruske vojske, generala Valerija Gerasimova, hladnim pogledom i izrazom ogorčenosti. Video, koji je u srijedu objavio Kremlj, pokazuje da ruski predsjednik nije zadovoljan vijestima iz južne regije Kursk.
U tom su trenutku stotine ukrajinskih vojnika, potpomognuti tenkovima i zaštićeni protuzračnom obranom, napredovale u regiju. Ruski vojnici su se predavali; stotine ruskih civila u i oko grada Sudzhe bježalo je sa svime što su mogli zgrabiti, navodi se u analizi CNN-a.
U dvije i pol godine ratovanja bio je to neviđen ukrajinski upad u Rusiju. Putin je na sastanku u Kremlju rekao da je to "još jedna velika provokacija" Kijeva. Vršitelj dužnosti guvernera regije proglasio je izvanredno stanje, opisujući situaciju kao "vrlo tešku".
Iznad svega, to je bilo ponižavajuće za rusku državu koja se ponosi zaštitom domovine. Napad na Kursk bio je odvažan i kontraintuitivan potez ukrajinske vojske, što jedan analitičar opisuje kao "činjenje najmanje očite stvari".
Operativno iznenađenje
Unatoč stalnom gubitku uporišta u istočnom Donjecku, odlučila je poslati elemente iskusnih brigada na ruski teritorij, s očitim ciljem da osramoti Kremlj i prisili rusko Ministarstvo obrane da preraspodijeli resurse i osigura prijeko potrebno podizanje morala domaćoj fronti.
George Barros iz Instituta za proučavanje rata sa sjedištem u Washingtonu kaže da su Ukrajinci "postigli operativno iznenađenje unatoč velikim izgledima i trenutno iskorištavaju nedostatak spremnosti Rusije u njezinim graničnim područjima." (Ista taktika upalila je u rujnu 2022. kada su vratili veći dio okupirane regije Harkov u roku od tjedan dana.)
Ruska pukovnija zadužena za obranu ovog dijela granice napustila je svoje položaje. Nekoliko desetaka vojnika je zarobljeno, što je navelo predsjednika Volodimira Zelenskog da u petak izrazi "posebnu zahvalnost ratnicima i jedinicama koje popunjavaju 'fond za razmjenu', uzimajući okupatore kao zarobljenike i tako pomažući osloboditi naš narod iz ruskog zarobljeništva."
Kolona ruskih pojačanja razbijena je raketnim napadom u blizini grada Rylsk u četvrtak navečer, vjerojatno zato što su Ukrajinci uspjeli hakirati više prometnih kamera koje su značajka ruskih autocesta. Jedan ruski bloger, Aleksander Kots, rekao je da je vozio tu rutu. “Primijetio sam da duž cijele autoceste rade kamere. Doslovno trepću svojim svjetlima.”
Probili se više od 20 km u dva dana operacije
Naišavši na slab otpor, a s ruskim komunikacijama u regiji navodno zakrčenim učinkovitim elektroničkim ratovanjem, ukrajinske brigade probile su se više od 20 kilometara (12 milja) unutar Kurska u prva dva dana operacije.
Dobra obavještajna sposobnost omogućila je naprednim jedinicama da napreduju još dalje u pomalo kaotičnom bojnom polju, često zaobilazeći rusku obranu. Do petka su ruske vlasti izgubile kontrolu nad najmanje 250 četvornih kilometara teritorija, prema nekoliko neovisnih analiza i kartiranju CNN-a.
Ovo nije bio samo dio praznog ruskog sela. Među mjestima koja su dospjela pod ukrajinsku kontrolu bilo je i tranzitno čvorište prirodnog plina u blizini granice preko kojeg Rusija opskrbljuje Europu značajnim količinama prirodnog plina.
U petak je ukrajinski vojni Telegram kanal proglasio objekt "pod kontrolom 99. mehanizirane bojne 61. mehanizirane brigade", jedne od iskusnih jedinica koje su sudjelovale u napadu. Video prikazuje vojnike ispred zgrade, ali Gazprom je u subotu rekao da plinovod još uvijek radi.
U Rusiji gnjev
U Rusiji se ponovno razbuktao gnjev koji je dočekivao neuspjehe na početku rata. Andrey Gurulyov, bivši zapovjednik u regiji, ponovno je objavio komentar na Telegramu u kojem je zahtijevao od vojnih tužitelja da istraže odluke zapovjednika da prebace jedinice iz regije Kursk prije napada.
Bilo je i ogorčenja među ruskim civilima u regiji, od kojih su tisuće napustile svoje domove. Načelnik grada Rylsk - udaljenog od najnaprednijih ukrajinskih jedinica - rekao je u petak da je više od polovice stanovništva od 15.000 otišlo. Videozapisi na društvenim mrežama ilustrirali su frustraciju među civilima sporim odgovorom vojske; neki su se obratili izravno predsjedniku Putinu.
Ekspediciona snaga Ukrajinske trupe, čak i ako budu pojačane, ne mogu očekivati da će zauzeti nekoliko stotina četvornih kilometara ruskog teritorija. Ovo je u velikoj mjeri ekspediciona sila, premda prekaljena u bitkama, koja je iskoristila odsutnost organiziranog otpora kako bi se brzo okupila.
Ali držanje velikog dijela ruskog teritorija je izvan njihovih mogućnosti i vjerojatno izvan njihovog cilja. Ruska će pojačanja na kraju ostaviti svoj trag, čak i ako im treba više od tri dana da započnu učinkovitu obranu. U subotu je također bilo znakova da su ruski dronovi "Lancet" počeli degradirati ukrajinski oklop.
Ukrajina očito još uvijek ima dosta mašte
Emil Kastehelmi iz grupe Black Bird u Finskoj, koja koristi obavještajne podatke otvorenog izvora za praćenje sukoba, kaže da "vrijeme teče protiv Ukrajinaca i da Rusi neće zauvijek biti neorganizirani."
Čak i ako se Ukrajinci trebaju povući s naprednijih položaja, takva operacija još uvijek ima nekoliko svrha. Barros kaže da "razotkriva neke ruske pretpostavke planiranja i kritične ranjivosti". A Matthew Schmidt, koji je predavao strateško i operativno planiranje na Koledžu zapovjedništva i glavnog stožera američke vojske, rekao je da je ukrajinska "kreativna uporaba sile osmišljena kako bi se izvršio pritisak na donositelje odluka u Moskvi" - i da je neke od njih možda koštala njihovih poslova.
Ruski vojni bloger Vladislav Shurygin iskristalizirao je sve to u objavi na Telegramu u petak, rekavši da je neprijatelj “vrlo vješto i precizno odabrao drugačiju strategiju - iskoristivši birokratsku rigidnost i tromost ruskog sustava upravljanja, kako bi iscrpio Rusiju stalnim neočekivanim udarima na osjetljivu infrastrukturu i civilno stanovništvo, izazivajući nezadovoljstvo, razočaranje i apatiju.”
Operacija Kursk također pokazuje ukrajinskim saveznicima da još uvijek ima energije i mašte da iznenadi svog neprijatelja i osramoti Kremlj u trenutku kada su mnoge vijesti s prve crte bile sumorne za Kijev.
Šuriginu to nije promaklo. “Cilj ove nove strategije je staviti Rusiju pred izglede za sve skuplji rat (financijski, reputacijski i organizacijski) i prisiliti je na pregovore o miru do studenog-prosinca.”
Daniel Fried iz Atlantskog vijeća kaže da postoji duga povijest takvih iznenadnih vojnih napada – neki beznačajni, a drugi utjecajni. Podsjeća na smioni manevar Georgea Washingtona da pređe rijeku Delaware 1776., kada se vratio sa zarobljenim zarobljenicima i zalihama i podigao moral za borbu protiv Britanaca.
Fried, bivši pomoćnik američkog državnog tajnika za Europu, kaže da je demonstracijom ruskog obavještajnog neuspjeha i slabosti duž njezine granice, napad probio narativ Kremlja "da je ukrajinski otpor beskoristan i da je podrška Ukrajini uzaludna".
Ponižavajuća epizoda za Rusiju
Ukrajinski Kursk gambit tjera rusko Ministarstvo obrane na neke teške odluke. Čini se da postojeće skupine u Kursku kao što su Nacionalna garda, FSB i neregularni elementi nisu u stanju boriti se protiv Ukrajinaca.
Barros je za CNN rekao da bi vojno zapovjedništvo moglo preraspodijeliti elemente nedavno stvorene Sjeverne grupe, ali bi preraspoređivanje značajnih elemenata "vjerojatno dodatno rastegnulo te elemente i stvorilo ranjivost u ruskoj obrani drugdje duž granice."
Alternativno, može pozvati značajne ruske rezerve u operaciji većih razmjera – ali one su kritične za trenutne ruske ofenzivne operacije unutar Ukrajine, gdje je stalna predanost velikog broja vojnika narušila ukrajinsku obranu.
Ili, kaže Barros, Rusi bi se mogli obratiti zrakoplovstvu da napadnu ukrajinsko oklopno oružje unutar Kurska, čime bi spriječili ukrajinske snage da konsolidiraju položaje i pomognu trenutnim ruskim snagama raspoređenim u tom području.
Kakvu god kombinaciju Rusi odabrali, oni pokušavaju preokrenuti ponižavajuću epizodu u sukobu baš u trenutku kada je čista masa i zračna nadmoć u istočnom Donjecku počela donositi postupni napredak, podupirući inzistiranje Kremlja da se Ukrajina odrekne četiriju istočnih regija kao uvjeta za pregovore .
“Događaji koji se odvijaju pokazuju u kojoj je mjeri Moskva duboko ovisila o utočištu na ruskom teritoriju kako bi vodila svoj rat protiv Ukrajine”, rekao je Barros za CNN. “Rusija je smanjila broj ljudi na svojim granicama i graničnim utvrdama, oslanjajući se na svoju percepciju sigurnosti jer se nije osjećala ranjivo.”
Preko južne granice s Ukrajinom koja je duga stotinama milja, ta je percepcija ozbiljno i neočekivano dovedena u pitanje.