Predsjednik Haškog suda Theodor Meron smatra da je taj Sud 'stekao zasluženu reputaciju nezavisne, pravične i nepristrane institucije', čiju pravičnost potvrđuju i oslobađajuće presude, prenosi Al Jazeera Balkans

'Važno je napomenuti da je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) kazneno gonio osobe sa svih strana u sukobima. Pravičnost Međunarodnog suda potvrđuje činjenica da su neka od suđenja okončana oslobađajućim presudama', napisao je Meron u autorskom tekstu koji u ponedjeljak objavljuje beogradska Politika.

Kako prenosi Tanjug, tekst je napisan prije nego što je Žalbeno vijeće Haškog tribunala, kojim je predsjedavao Meron, prošlog tjedna donijelo oslobađajuće presude za hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača, koji su bili optuženi za udruženi zločinački poduhvat s ciljem uklanjanja Srba silom ili prijetnjom sile.

Suradnja s balkanskim državama

'Osuđujuće presude su izrečene samo u onim slučajevima kada su međunarodne suca bile mišljenja da je izvedeno dovoljno dokaza koji dokazuju krivnju optužene osobe izvan razumne sumnje. Uloga Međunarodnog suda kao nepristranog presuditelja o činjenicama pomogla je da se utvrdi neutralniji opis sukoba nego što bi to inače bilo moguće', ocijenio je Meron.

On je rekao i da je, osim pravosudnog rada Haškog tribunala, posebno ponosan na suradnju tog Suda s pravosudnim sustavima u državama nastalima na području bivše Jugoslavije.

Meron je, ipak, dodao da dostignuća ICTY-ja 'nisu lijek za sve probleme s kojima se susreće područje bivše Jugoslavije nakon sukoba devedesetih godina dvadesetog stoljeća'.

'Neke od aktivnosti Suda su na meti kritike, mada me ohrabruje činjenica da su Međunarodni sud, u različitim trenucima, kritizirali širom bivše Jugoslavije pripadnici svih etničkih grupa i predstavnici svih političkih usmjerenja. Za mene je to potvrda da je naš rad pravičan i da nije politički motiviran', napisao je Meron.

On smatra da čak i u sferi pravde u tranziciji, suđenja predstavljaju neophodan, ali ne i dovoljan napor i da dugogodišnji mir i pomirenje mogu biti ostvareni samo širokim naporima, 'a da je u takvim okolnostima, kontinuirani i inkluzivni dijalog o ulozi Međunarodnog suda i širim pitanjima pravde i pomirenja neophodan da bi zemlje bivše Jugoslavije prevladale sve izazove sa kojima se susreću'.

Meronov autorski tekst trebao je biti objavljen u Politici neposredno pred održavanje međunarodne konferencije o nasljeđu ICTY-ja u državama bivše Jugoslavije, zakazane za 22. studenoga u Beogradu.

U međuvremenu, Žalbeno vijeće ICTY-ja donijelo je oslobađajuće presude za Gotovinu i Markača, što je izazvalo ogorčenje javnosti u Srbiji.

Zatim je iz Haaga stigla obavijest o otkazivanju konferencije, a Vlada Srbije je najavila da će odnose s Haškim tribunalom svesti na tehnički nivo.

Grubješić ne putuje u Zagreb

U međuvremenu, potpredsjednica Vlade Srbije za europske integracije Suzana Grubješić izjavila je u nedjelju navečer da neće putovati u Zagreb, gdje je 27. studenoga s ministricom vanjskih poslova Hrvatske Vesnom Pusić trebala potpisati Sporazuma o suradnji u procesima eurointegracija dviju zemalja.

Grubješić je precizirala da je taj posjet otkazala prije nego što je Haški sud donio oslobađajuće presude Gotovini i Markaču.

'S Vesnom Pusić sam se vidjela nedavno u Pragu i ponudila sam joj da produžimo Protokol o suradnji u procesu eurointegracija, ali sam od nje dobila prijedlog sporazuma koji je nešto zahtjevniji i na njemu bi trebalo više raditi, a pogotovo sada, poslije ove oslobađajuće presude i euforije koja je zahvatila Zagreb i Hrvatsku nemam namjeru žuriti', rekla je Grubješić.

Napomenula je da aktualni Protokol važi do ožujka 2013. i da zbog toga nema razloga za žurbu.

Prema njezinoj procjeni, 'Zagreb i gotovo cijela Hrvatska su posljednjih dana pokazali snažan nacionalizam'.

'Naš odgovor nikako ne bi smio biti isti', dodala je Grubješić.

'Oslobađajuća presuda za dvojicu generala nikako ne oslobađa Hrvatsku od ratnih zločina. Trebalo je da presude Haškog suda doprinesu pomirenju u regiji, a to se nije dogodilo. Zato mi trebamo postaviti pitanje Ujedinjenim narodima ima li postojanje ovakvog Haškog suda uopće smisla', rekla je ona.