Otkako je u veljači ove godine 15 nevladinih organizacija dalo svoje mišljenje o promjenama u okviru koje traže mjerila za zatvaranje poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava, u Bruxellesu su predstavnici nekoliko nevladinih organizacija iznijeli svoje primjedbe o svim mjerilima za zatvaranje spomenutog poglavlja. Od veljače do svibnja zabilježen je i napredak, ali i nedostaci.

'Predlažemo zaštitni mehanizam koji bi iz Hrvatske pokušao osigurati da procesi koji su pokrenuti se ne vrate na početak, a oni prijedlozi koji još nisu krenuli da se iste pogura', naglašava Jelena Berković iz GONG-a. Ona kaže da je jedan od prijedloga vraćanje procesa u parlament koji bi kroz tijelo koje je otvoreno ne samo za političke stranke već i za predstavnike akademske zajednice i civilnog društva vršio monitoring. 'Kad bi se omogućio pristup informacijama, podacima i istraživanja o tome kako se uistinu provodi reforma pravosuđa i kako se zadovoljavaju mjerila u odnosu na procesuiranje ratnih zločina i zaštitu nacionalnih manjina, tada bi taj mehanizam bio koristan i za Hrvatsku i EU i nudio informacije o tome koliko Hrvatska napreduje i koliko taj napredak održava', smatra Jelena Berković.

Službenih reakcija iz Europske komisije za sada još nema. Mehanizam monitoringa za Bugarsku i Rumunjsku nije primjenjiv za Hrvatsku niti to EU nakon članstva Hrvatske želi.

Predstavnici nevladinih organizacija s prijedlogom mehanizma monitoringa koji bi se provodio u Hrvatskoj hrvatskih tijela i redovito izvještavao Europsku komisiju i zemlje članice imao bi jedan važan cilj: 'Neovisno što Komisija ili EU misli o mehanizmu, nama u Hrvatskoj je to potrebno, imali bi smo monitoring nad bilo kime tko završi na vlasti nakon izbora, a da se pozitivne promjene ne vrate na početak', ističe Berković.