Velika Jabuka možda je grad koji nikad ne spava, ali je definitivno grad koji tone, i to u prosjeku od jednog do dva milimetra svake godine, a neka područja tonu i dvostruko više, tvrdi novo istraživanje.

Ovakvo tonjenje samo pogoršava posljedice koje na grad, zbog topljenja ledenjaka uzrokovanog globalnim zagrijavanjem, ima porast razine mora. Voda koja okružuje New York City porasla je za oko 22 centimetra od 1950. godine, a velike poplave uzrokovane olujama mogle bi biti do četiri puta češće do kraja stoljeća zbog kombinacije porasta razine mora i uragana uzrokovanih klimatskim promjenama, piše Guardian.

'Populacija od 8,4 milijuna ljudi, koja je toliko koncentrirana na jednom mjestu, suočava se s različitim stupnjevima opasnosti od poplava u New Yorku', napisali su istraživači u novoj studiji, objavljenoj u časopisu Earth's Future.

Autori studije poručuju da ovakav rizik s kojim se suočava New York imaju i mnogi drugi obalni gradovi diljem svijeta. 'Kombinacija tektonskog i antropogenog slijeganja, porasta razine mora i sve većeg intenziteta uragana ukazuje na sve veći problem duž obalnih i riječnih područja', stoji u istraživanju.

Ovaj trend tonjenja New Yorka uvećan je dijelom i zbog same infrastrukture u tom gradu. Istraživači su izračunali da velike zgrade i neboderi, uključujući Empire State Building i Chrysler Building, teže ukupno preko 700 tisuća tona, što je otprilike jednako težini 140 milijuna slonova.

Ova ogromna težina pritišće gomilu različitih materijala od kojih se sastoji tlo na kojem leži New York. Dok su mnoge od najvećih zgrada izgrađene na čvrstoj podlozi, kao što je škriljac, mješavine pijeska i gline, koje su samo nadgrađene, pridonose efektu tonjenja, a ono se ionako prirodno događa duž većeg dijela Istočne obale SAD-a.

'Nije ovo nešto zbog čega bi trebalo odmah paničariti, ali postoji proces koji je u tijeku i povećava rizik od plavljenja', rekao je Tom Parsons, geofizičar pri Geološkom institutu SAD-a, koji je vodio novo istraživanje.

'Što je tlo mekanije, to je veći pritisak zgrada. Nije bila pogreška izgraditi tako velike zgrade u New Yorku, ali samo moramo imati na umu da svaki put kad tamo nešto izgradite, još malo udubite tlo', poručuje Parsons.

Godine 2012. New York je pogodio uragan Sandy te je poplavio dijelove podzemne željeznice i izazvao velike štete, uključujući nestanak struje. Zatim je 2021. uragan Ida poplavio područja grada, uzrokujući utapanje nekoliko ljudi. Znanstvenici kažu da su oba događaja imala jače posljedice zbog globalnog zagrijavanja.

Parsons je rekao da New York i drugi obalni gradovi moraju uključiti te činjenice u planiranje izgradnje urbanih sredina.

'Ako ste opetovano izloženi morskoj vodi, ona može nagrizati čelik i destabilizirati zgrade, što očito ne želite. Poplave također ubijaju ljude, što je vjerojatno najveća briga', dodaje Parsons.