Udruga Studentska ekipa prve pomoći (StEPP) i Zaklada Hrvatska kuća srca smatraju kako bi oživljavanje kao dio obvezne nastave spasilo mnoge živote.

'Statistika je vrlo loša u svijetu i Hrvatskoj te svaki sat jedna osoba u Hrvatskoj umre od iznenadnog srčanog zastoja', naglašava Filip Glavač, student treće godine Medicinskog fakulteta i budući predsjednik udruge StEPP, te dodaje kako su dovoljna tri koraka koji mogu spasiti nekome život.

Riječ je o bolesti broj jedan u svijetu koja ne bira godine, tako da rizik ne prijeti samo starijim osobama, već i mladima, pogotovo sportašima, kako objašnjava dr. med. Ivana Portolan Pajić, zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba i članica Upravnog odbora Zaklade Hrvatska kuća srca.

Kako bi se smanjio broj umrlih, neke su države uvele programe za educiranje građana o usvajanju osnovnih tehnika pružanja prve pomoći, kao skandinavske zemlje, koje su uzor Hrvatskoj.

'Postotak smrti od srčanih bolesti znatno se smanjio u skandinavskim zemljama, zato nam je cilj da se oživljavanje uvede kao obvezni kurikulum u obrazovnim ustanovama kako bi se građani educirali o pružanju prve pomoći', govori Portolan Pajić te dodaje kako manje od deset posto građana u Hrvatskoj zna pružiti prvu pomoć.

Prijedlog će uputiti Ministarstvu znanosti i obrazovanja uz podršku Ministarstva zdravstva, a program je zamišljen kao vrsta tečaja, odnosno sustavne edukacije u sklopu nastave biologije u osnovnim i srednjim školama. Tako će svi moći pružiti pomoć jer se ne radi o nečem kompliciranom, smatraju.

Kako naglašava zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo, svatko može naučiti oživljavanje jer to nije teško i tako spasiti mnoge živote. Prema Zakladi Hrvatska kuća srca, nastavu bi mogli održavati stručnjaci iz Zavoda za hitnu medicinu te gradske službe Crvenog križa. Osim osnovnih postupaka prve pomoći, učenici bi mogli naučiti kako pružiti pomoć pri epileptičkim napadima, dišnim problemima i krvarenju. Tako bi iz škole izašli sa znanjem koje bi im omogućilo da pomognu drugima.

Naime, više od 80 posto reanimacija događa se izvan bolnice, bez prisutnosti profesionalnog zdravstvenog djelatnika, a građani su prvi na mjestu nesreće, tako da sve ovisi o njima, govori Glavač, koji je već tri godine član udruge StEPP te devet godina volontira u Crvenom križu.

'U planu je pilot-projekt u jednom dijelu grada da bismo vidjeli kako će to funkcionirati', navodi Portolan Pajić te dodaje kako su već nešto o tome razgovarali s Crvenim križem.

Iz Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu poručili su da podržavaju inicijativu članova udruge Studentska ekipa prve pomoći i Zaklade Hrvatska kuća srca za uvođenjem oživljavanja kao obveznog kurikuluma u obrazovne ustanove.

Učenje pružanja prve pomoći navedeno je i u prijedlogu kurikuluma Međupredmetna tema Zdravlje kao dio zdravstvene pismenosti učenika, kako doznajemo iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.

'Zdravstvena pismenost podrazumijeva usvajanje osnovnih znanja o najčešćim bolestima, poremećajima i ozljedama, o ulozi i načinu rada zdravstvenih službi te usvajanje vještina samopomoći i prve pomoći. U djeci je važno razviti pozitivan stav o važnosti osobnog zdravlja te o pomaganju drugima, uključujući mjere prve pomoći, kao i svijest o humanosti darivanja krvi, tkiva i organa. Zaštita od ozljeda i štetnih čimbenika u okolišu te prva pomoć pri ozljeđivanju sastavni su dio ove domene', stoji u kurikulumu.

Također, udruga StEPP i Zaklada Hrvatska kuća srca već četiri godine provode uspješan projekt 'Oživi me' kako bi informirali građane o postupku kardiopulmonalnog oživljavanja, a ove godine studenti Medicinskog i Stomatološkog fakulteta u Zagrebu primili su Rektorovu nagradu u kategoriji društveno korisnog rada u akademskoj i široj zajednici za volontiranje i sudjelovanje u ovom projektu.

'Radionice su malo duže edukacije kroz koje ljudi mogu saznati sve potrebne informacije i isprobati tehnike oživljavanja te kako reagirati u takvim situacijama. Također, udruga često informira o pružanju prve pomoći na velikim događanjima i manifestacijama', kaže budući predsjednik udruge StEPP.

Osim studenata medicine te srodnih i ostalih fakulteta, edukaciju o pružanju pomoći primili su djelatnici Zagreb parkinga kako bi mogli brzo i učinkovito reagirati i pravilno rukovati defibrilatorima koji se nalaze na javnim mjestima.

Interes građana je dosta velik, što dokazuje njih više od 3500 koji su sudjelovali u projektu. Najviše su zainteresirani mladi i roditelji.

'Najveći problem je neznanje i strah jer se ljudi boje pružiti pomoć, ali poslije edukacija odlaze sretni jer su naučili kako pomoći', ističe Glavač.

Zadovoljstvo dokazuju i komentari građana na službenim stranicama udruge, koji se javljaju sa svojim iskustvima i zahvaljuju članovima što su im pružili potrebno znanje da pomognu drugima.