Iako mu je tek 38 godina, Matija Posavec već se može pohvaliti zavidnom političkom karijerom. Predstavnik mlađe generacije političara, koja polako preuzima i Sabor, sada se nada uspjehu na europskim izborima, a kasnije mu se možda osmjehne i preuzimanje stranke.

Rođen 1980. u Čakovcu, Posavec je u tom gradu završio osnovnu i srednju školu, a kasnije u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti gdje je stekao diplomu magistra inženjera prometa. Iako prometne struke, Posavec je zapravo većinu svog dosadašnjeg života proveo u medijima i politici, a uz to je završio i stručno usavršavanje iz odnosa s javnošću i marketinga. Već u srednjoj školi počeo je raditi na čakovečkom Radiju 1 kao novinar, kasnije i urednik i voditelj, a pisao je i za međimurske lokalne novine. Kako je kao i novinar pratio političke teme, vrlo brzo počeo je dobivati prve ponude za jači politički angažman. Prva je stigla od HSS-a, a nekoliko godina kasnije i HNS-ova.

Zahvaljujući angažmanu u HNS-u, 2005. postaje glasnogovornik Međimurske županije, a samo nekoliko godina kasnije i zamjenik župana. Na lokalnim izborima 2013. izabran je za župana, i to u svojim ranim tridesetima za najmlađeg župana. Na lokalnim izborima 2017. izabran je na drugi mandat župana.

Sredinom 2017. povukli ste se sa svih stranačkih funkcija. Zašto ste se sada ponovno aktivirali?

Te 2017. povukao sam se jer se nisam slagao s načinom na koji je komunicirana odluka koja je donesena na stranačkim tijelima o koaliciji s HDZ-om. Međutim, ovi izbori za Europski parlament nešto su sasvim drugo, novi izazov u kojem želim dobiti priliku da neke nepravilnosti, probleme, anomalije koje se događaju u Hrvatskoj pokušam ispraviti, nametnuti konkretne prijedloge i uvesti nove standarde u politiku. Zato sam odabrao ove izbore jer to nisu izbori koji su dnevna i nacionalna politika, nego drugačija politika pomoću koje možemo zastupati nove vrijednosti, nove ideje i nove ljude. Osobno želim da Europska unija više dođe u Hrvatsku, da europske vrijednosti više dođu u Hrvatsku i da se problemi sjevernog dijela Hrvatske više nametnu središnjoj vlasti. Do sada nije bilo sluha za sjever Hrvatske bilo koje vlade. Uvijek smo se za sve morali izboriti sami, a ljudi su skromni pa nisu toliko nametljivi.

Na izbore za Europski parlament HNS izlazi samostalno. No pregovarali ste i s nekim drugim strankama. Zašto ste se odlučili na samostalni izlazak?

Bilo je nekoliko kombinacija, u nekima je bilo da idemo na izbore s nekim drugim političkim strankama, bilo je i kombinacija da predsjednik stranke Ivan Vrdoljak nosi listu pa da ja budem na 10. ili 12. mjestu i lovim preferencijalne glasove, a bilo je varijanti da idemo i u nekoj puno široj koaliciji. Upravo sam ja inzistirao na novom konceptu, novim vrijednostima i novim politikama. Uvjet da nosim listu bio je da idemo samostalno, bez drugih stranaka i koalicija. Uvjet da nosim listu bio je da na listi ne bude nikog iz stranačkog vrha ni ministara, da idemo s novim ljudima, da promoviramo nove ljude i nove politike.

Svjesni ste vjerojatno toga da je samostalan izlazak na izbore veliki rizik, a dosadašnje procjene i ankete ne daju vam šanse. Kakve su vaše prognoze?

Samostalni izlazak na izbore, bilo koga, pa tako i nas, najčišći je i najpošteniji odnos prema ljudima, građanima koji ne dozvoljava nikakva skrivanja, šlepanja. Imamo primjera da su pobjeđivali kandidati i s puno manjom početnom podrškom. Izazov je velik, i on me privlači. Sjećam se 2013. i kandidature za župana, a tada sam bio zamjenik SDP-ovom županu i izašao sam samostalno. Imao sam protiv sebe i kandidate HDZ-a i SDP-a i nezavisnih kandidata, međutim prošao sam. Nije mi novost ići sam i boriti se za svoje vrijednosti, od kojih na prvo mjesto stavljam odgovornost i poštenje, rad za opće dobro.

Ali na posljednjim lokalnim izborima niste izašli samostalno, imali ste stranke koje su vas podržavale.

Stranke koje su me podržavale bili su HSLS i Reformisti. Dobio sam na izborima 60 posto kao župan i 38 posto dobila je stranačka lista koju sam predvodio. Ali tada se biralo ime i prezime. I sada, na europskim izborima, želim da se bira na ime i prezime. Što se tiče aktualnih 11 eurozastupnika, i mi koji pratimo politiku teško bismo ih znali sve nabrojati, pa zastanemo na petom ili šestom.

Kolikom se broju mandata nadate na europskim izborima?

Jedan mandat nam je cilj. Hrvatska je na tim izborima jedna izborna jedinica, s malom izlaznosti, a prije pet godina tek četvrtina naših birača. Sada bi trebalo biti oko 30 posto i za jedan mandat će biti potrebno oko 58 tisuća glasova. Uvjeren sam da će ova lista, koju predvodim, koju sačinjavaju vrlo vrijedni i sposobni te stručni ljudi, doseći ovu brojku.

Osvojite li mandat, jeste li spremni otići u Bruxelles i napustiti mjesto župana?

Da, spreman sam otići i iz Bruxellesa boriti se za svoje Međimurje i za sjever, ali i za cijelu Hrvatsku.

'Bit ću najodgovorniji i za pobjedu i za poraz'

Ako ne osvojite nijedan mandat, hoćete li to smatrati i osobnim porazom ili ćete na to gledati kao poraz politike HNS-a pod vodstvom Ivana Vrdoljaka?

Osvojit ćemo mandat i neće biti potrebe za ove druge ocjene i analize. Jasno je da ću kao prvi na listi biti najodgovorniji za taj uspjeh, jednako kao što bi bilo i u drugom, nepovoljnijem scenariju.

Kada ćete predstaviti cijelu listu?

Ostala su još dva imena, a za nekoliko dana predstavit ćemo kao kandidata Tomu Antičića, vrhunskog znanstvenika, veliko ime u znanosti, dugogodišnjeg direktora najznačajnije znanstveno-istraživačke institucije u zemlji, Instituta Ruđer Bošković, čovjeka koji se danas s mjesta državnog tajnika u Ministarstvu obrazovanja snažno zalaže i radi na reformi ukupnog sustava znanosti i obrazovanja, nestranačkog stručnjaka koji je jedan od najzaslužnijih za hrvatsko priključivanje CERN-u. Rekao bih da se radi o čovjeku kojemu su znanost, istraživanja i inovacije drugo prezime. Ponosan sam što imam takvog čovjeka na svojoj listi. Za ime druge osobe morat ćete pričekati još koji dan.

Neki od aktualnih eurozastupnika u fokusu imaju pojedine sektore, poput Biljane Borzan i zaštite potrošača ili Ivane Maletić i europskih fondova. Što će vama biti u fokusu uđete li u Europski parlament?

U fokusu će mi biti regionalni razvoj, korištenje europskih fondova, gospodarstvo. Kada govorim o tome da bih volio da što više naših građana ima plaću od sedam ili osam tisuća kuna, podsjećam na dokument Europske komisije koji govori da se pri promišljanju razvoja gospodarstva u državama članicama mora voditi računa o malim i srednjim poduzećima. Ne vodimo računa o njima. Tu ima prostora da se utječe i na nacionalnu politiku. Kad govorimo o korištenju europskih fondova u sedmogodišnjem razdoblju, s današnjim danom smo na 24 posto plaćenih, povučenih, a na 62 posto ugovorenih projekata. One vlade koje su pregovarale o ulasku namjerno ili slučajno su izostavile to da danas iz europskih fondova ne možete graditi škole, dvorane, a s druge strane država je imala zakon da ne smije graditi škole iz državnog proračuna pa je sve išlo na teret lokalnih jedinica. Kad govorim o regionalnom razvoju, žalosti podatak da je od 20 županija njih 16 u deset posto najnerazvijenijih regija Europske unije.

Spekulira se da vam je ova kandidatura zapravo odskočna daska za veće angažiranje u stranci, odnosno njezino preuzimanje. Namjeravate li se kandidirati za predsjednika stranke?

Ne isključujem tu mogućnost, ali idemo korak po korak. Kad prođu ovi europski izbori, kad se 27. svibnja probudim, možemo razgovarati o tome.

U nedavnom intervjuu rekli ste da na listi nema predsjednika i potpredsjednika stranke jer je cilj 'unijeti novi vjetar u politiku, početi sa smjenom generacija i promijeniti nešto što danas ne izgleda dobro'. Što to ne izgleda dobro u HNS-u?

Svjestan sam toga da percepcija može biti puno bolja, a percepcija puno znači u političkom životu. Mnogi naši članovi, pa i ja osobno, ni krivi ni dužni, imali su mnogo neugodnosti upravo zbog odluke o koaliciji s HDZ-om, koja nije bila dobro komunicirana. Eto, zato sam i rekao da idem na ove europske izbore s novim pogledom na politiku i na odgovornost prema svojim građanima, da želim predvoditi listu ljudi koji su se dokazali u svojim sredinama kao vrijedni i sposobni, koji su spremni boriti se za bolju Hrvatsku radi nas samih. Ovakav koncept politike može biti onaj kamičak koji može preokrenuti stanje u zemlji i početi stvarati kritičnu masu koja će zaustaviti ove trendove, povećati važnost rada i odgovornosti, staviti u središte čovjeka te njegove potrebe i probleme. Želim promovirati ljude koji su članovi stranke i koji su uspješni u svojim sredinama. Ako u stranci imamo zamjenika gradonačelnika Svete Nedjelje koji je ukinuo četiri porezna nameta građanima, ako imate zamjenicu gradonačelnika Trogira koja je osigurala besplatne udžbenike, to treba promovirati. Jednako tako, i u Međimurju, u kojem imamo besplatne udžbenike za osnovnoškolce, besplatan prijevoz za srednjoškolce, jednokratne potpore studentima, osobne asistente u vrtićima i školama, potpore poljoprivrednicima, uskrsnice za umirovljenike, gradimo novu bolnicu i muzej, 20 škola nam je u obnovi…

Nije tajna to da niste bili za sklapanje koalicije s HDZ-om. Zašto ste onda ostali u HNS-u, zašto niste otišli s kolegama u GLAS?

Moramo ovu priču smjestiti u kontekst vremena u kojem se to događalo. To se dogodilo tjedan dana nakon lokalnih izbora. Međimurska organizacija, koja je najjača HNS-ova organizacija u državi, na izborima je tjedan dana prije dobila 17 županijskih vijećnika, dobili smo desetine vijećnika u općinskim i gradskim vijećima, a ja sam dobio 60 posto i nastavio voditi županiju. Imam odgovornost kao župan koja je malo jača i ne mogu biti samo okovan strankom, nego moram gledati puno širu sliku. Nisam htio iznevjeriti ni birače ni članove stranke koji su osvojili takve rezultate. Poslao sam poruku tako da sam se maknuo iz nacionalne politike, ali unutar županije smo imali svoju priču. Osim toga, naša županijska organizacija je bila suzdržana oko koalicije.

Jeste li ostali u kontaktu s kolegama koji su otišli iz HNS-a i osnovali GLAS?

Vidimo se na protokolarnim događajima i onda se s, primjerice, Ankom Mrak Taritaš ili Goranom Beusom Richemberghom srdačno pozdravim. Ovaj vikend u Međimurju boravi župan Istarske županije Valter Flego, s kojim imam odličnu suradnju, a koja će takvom ostati i nakon izborne kampanje. To je pristojna politika. Meni nije problem biti u dobrim odnosima sa svima u politici i izvan politike. Uostalom, demokracija se razvija u različitosti, a ne u jednoumlju.

'Da sam bio predsjednik HNS-a, ne bih koaliciju s HDZ-om sklopio na ovakav način'

Kako danas gledate na koaliciju s HDZ-om? Da ste predsjednik stranke ili da u bliskoj budućnosti to postanete, biste li razvrgnuli tu koaliciju?

To je kompleksno pitanje na koje će dobiti odgovor u svoje vrijeme. Volio bih prije svega imati legitimitet temeljen na izbornim rezultatima, a onda ćemo vidjeti dalje. Mislim da je cijela situacija trebala biti bolje komunicirana i onda bi možda ljudi jasnije shvatili zašto se to dogodilo. Da sam bio u toj poziciji, ja ne bih to napravio na takav način.

Koliko ste zadovoljni time kako koalicija s HDZ-om funkcionira danas?

Uvijek može bolje. Mislim da se u državi sve kreće presporo, vrlo često vozimo u leru, a cijela zemlja treba ubaciti u petu brzinu. Mogu to govoriti kao župan koji je u svakodnevnom kontaktu s državnim agencijama i uredima i vidim da smo propustili puno šansi. Ide, trude se i ima nekih pomaka, ali to jednostavno nije dovoljno. Boli ova pretjerana centraliziranost koja guši potencijale naših regija, ali i ljudi.

Je li to samo odgovornost HNS-a koji ne može nametnuti neke teme?

To je odgovornost Vlade u cjelini. Mora se fleksibilizirati i pojednostavniti administracija. Tema je ovih dana bila i javna uprava i ako se mene pita, ja bih odmah ukinuo pola ministarstava i smanjio bih broj saborskih zastupnika na 100. I kod sebe sam smanjio broj pročelnika upravnih odjela s devet na pet i danas funkcioniramo puno bolje te imamo rezultate. To je model koji bi trebalo primijeniti u Hrvatskoj. Stvari se moraju mijenjati, pokrenuti.

Smatrate li vi, kao tajnik stranke Srećko Ferenčak, da vam iz HDZ-a podmeću klipove kada je u pitanju kurikularna reforma?

Reforma obrazovanja nije stranačko pitanje. Modernizacija obrazovanja je nužnost u 21. stoljeću, u vrijeme 4. industrijske revolucije, povećane digitalizacije, robotizacije i umjetne inteligencije. Ako ima klipova, to nije dobro ne zbog ove vlade ili ministarstva. To nije dobro zbog naše djece, našeg gospodarstva i društva u cjelini.

Župan ste Međimurske županije, koja slovi kao jedna od najuspješnijih. Dobili ste i ponovno ćete dobiti nagradu Financial Timesa za 10 najpoduzetnijih regija u Europi, financirate školski prijevoz i udžbenike za osnovne škole, županija ima najnižu nezaposlenost. Međutim, imate i najniži prosjek plaća.

Drago mi je da je Međimurje ponovo, drugi put, izabrano kao jedna od 10 najuspješnijih europskih regija, jedina iz Hrvatske. Taj uspjeh nije plod slučajnosti ni truda samo jedne osobe. Maksimalno se trudimo na svim razinama, ulažemo u obrazovanje, potičemo naše gospodarstvenike, stavljamo rad i odgovornost na prvo mjesto. Ovo zapostavljanje sjevera, o kojemu sam maloprije govorio, dovelo je do toga da smo bili prepušteni sami sebi, što je potaknulo naše ljude, naše poduzetnike na snalaženje. Srećom da je gospodarstvo naše županije proizvodno orijentirano i na županijskoj razini imamo dvostruko veći izvoz od uvoza, a gospodarstvo je naslonjeno na zemlje Europske unije zbog blizine granica. Gospodarski pokazatelji su dobri, međutim dominantna tekstilna i obućarska industrija 'bacila' nas je svojim prosjekom plaća. Iako možemo analizirati koliki je realan prosjek plaća jer kod nas je, prema izračunu Instituta za javne financije, najbolji omjer zaposlenih u privatnom i javnom sektoru. Na četiri zaposlena u privatnom sektoru imamo jednog zaposlenog u javnom sektoru, a imate županije u kojima vam je na četiri zaposlena u javnom sektoru zaposlen jedan u privatnom sektoru. S puno ljudi razgovaram i kada bi plaća iznosila sedam tisuća kuna minimalno, pola ljudi koji su otišli izvan Hrvatske sigurno bi se vratili. Zato se i zalažem za povećanje plaća te smanjenje opterećenja poduzetnika kako bi imali prostora za povećanje plaća našim radnicima. To je najbolji put u demografskoj politici i zaustavljanju iseljavanja.

Romsku zajednicu uznemirila je vaša ideja o davanju vaučera, umjesto novca najugroženijim obiteljima. Razgovarali ste sredinom tjedna s predstavnicima romske zajednice - je li išta dogovoreno i inzistirate li još uvijek na ideji o izmjeni Zakona o socijalnoj skrbi?

Ideja o vaučerima proizašla je iz poimanja odgovornosti prema javnim sredstvima. Pri svojoj ideji ostajem, doduše mi s lokalne razine možemo samo predlagati jer su izmjene zakona na institucijama koje su državne, poput Centra za socijalnu skrb, Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva demografije. Inzistirat ćemo na tome jer tražimo više pravne države u sustavu kontrole nenamjenskog trošenja socijalne pomoći. Znamo za što je socijalna pomoć, to ne može biti trajna, nego privremena mjera i ne smije se zloupotrebljavati jer se radi o novcu iz proračuna. Otvoreno tražimo da se uvede kontrola i sankcionira one koji novac što ga dobivaju za djecu troše na alkohol, kocku i druge stvari. Tu našu ideju romska nacionalna manjina, odnosno Veljko Kajtazi, koji ih predstavlja, nije prihvatio i rekao je da će se boriti protiv toga. Ne ulazim u njegove razloge protivljenja, ali mogu ponoviti zašto sam to pokrenuo – odgovornost prema javnim sredstvima i kontrola namjenskog trošenja socijalnih transfera. U proceduri su izmjene Zakona o socijalnoj skrbi te i mi imamo predstavnika u radnoj skupini, a tražit ćemo i da se u Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira uvede kaznena odgovornost za neovlašteni ulazak u tuđe dvorište s obzirom na to da je u Međimurju stanje sigurnosti zbog takvih stvari ozbiljno narušeno. Poslije završetka školovanja stići će nam i 17 policajaca, ali treba nam puno više.

Jeste li čitali knjige Kristiana Novaka, koji je dobio već dvije nagrade tportala za najbolji roman? Koliko su njegovi romani, pisani na međimurskom dijalektu, promovirali taj kraj?

Čitao sam 'Ciganin, ali najljepši', ta knjiga je odlična, Kristian je odličan i drago mi je da je čovjek iz Međimurja u proteklih nekoliko godina imao najprodavaniju knjigu. On je apsolutno ambasador za Međimurje i svatko tko veli odakle je, a uspješan je, sigurno je ambasador. Isto kao i osnivač Iskona Damir Sabol, a imamo i Antuna Mikeca, čovjeka koji je u Strojarskoj ulici u Zagrebu izgradio najviši neboder u Hrvatskoj. Tu je i naš gimnastičar Filip Ude te etnologinja i kantautorica Lidija Bajuk. Ali Međimurci su samozatajni i možete naći vrhunske liječnike i poduzetnike širom svijeta, ali se nećemo time hvaliti.

Mnogi možda ne znaju da ste političku karijeru zapravo započeli u HSS-u. Da su okolnosti bile drugačije, biste li ostali u toj stranci?

To je bila moja mladenačka epizoda s 19 godina, a tada je predsjednik Sabora bio Zlatko Tomčić. Kako sam tada radio kao novinar, on mi je došao u talk show u goste i poslije mi je ponudio da dođem u HSS. Tada sam se aktivirao, ali već za dvije godine sam se razočarao u ljude koji su vodili HSS jer sam možda malo previše altruistički shvaćao politiku, a takva tada nije bila. Poslije toga sam ostao raditi na radiju, a kako je tada jedan od najaktivnijih zastupnika bio Dragutin Lesar, koji je bio u HNS-u, gotovo svakodnevno mi se javljao u program po 15 minuta. On me nagovarao više od dvije godine da uđem u HNS i 2004. konačno sam ušao u stranku.

Kako gledate na novi put HSS-a koji pokušava nametnuti Krešo Beljak?

Ne pratim puno rad HSS-a. Mislim da je Krešo Beljak dobar gradonačelnik Samobora, a što se tiče stranke, mislim da vodi dosta hrabru politiku, koja ne samo da je hrabra, nego rizična. Bit će zanimljivo vidjeti kako ljudi na terenu reagiraju na to.

S obzirom na to da ste nekoliko godina radili u medijima, kako gledate na bojkot HRT-a?

Ne bih učinio ono što je učinio Gordan Maras i izbacio novinare s press konferencije. S druge strane, ne podržavam ni ovu hajku na medije i novinare koju možemo pratiti u posljednje vrijeme. To nije dobro za društveno zdravlje i higijenu nacije. Treba osigurati sve mehanizme za potpunu slobodu medija, bez uplitanja bilo kakve politike.

'Kao novinar sam dolazio u Sabor, predlagao sam i neke amandmane'

U svojoj biografiji navodite da ste bili saborski izvjestitelj. Stariji saborski izvjestitelji vas se ne sjećaju. Što ste točno radili kao novinar u Saboru?

Govorimo o ranim 2000-im godinama, kada je potpredsjednik Sabora bio Bolta Jalšovec, pa sam radio neke stvari za njega, kao i za Dragutina Lesara. Kako sam tada bio na radiju i pisao za novine, radio sam si pripremu pa sam puno boravio u Saboru. Pratio sam politiku, funkcioniranje Sabora, zanimalo me to. S nepunih 20 godina predlagao sam i neke amandmane na Zakon o prometu, naravno ne osobno, nego sam zamolio zastupnike da idu s tim amandmanima. To je bilo više zbog mog usavršavanja i želje za poznavanjem funkcioniranja tih institucija. Drugim riječima, nisam bio saborski izvjestitelj u klasičnom smislu.

Čime se bavite u slobodno vrijeme?

Ono malo slobodnog vremena koje imam uživam u igri sa svojim klincima, a imam blizance, dva prekrasna mala bića, dva dečka puna duha i energije, koliko to mogu imati dečki s tri godine. Uz to trčim, ne samo za dečkima, već i polumaratone. Sad sam trčao i polumaraton u Splitu. Trčao sam i u Zagrebu, Ljubljani, Varaždinu.

'Svake godine idem u Međugorje, to je neki moj zavjet'

Manje je poznata činjenica da svake godine posjećujete Međugorje. Kako to?

To je tako već od moje 18. godine. Svake godine barem jednom godišnje idem tamo. To je neki moj zavjet. Smatram da je vjera privatna stvar svakog čovjeka, bio on u političkoj stranci ili ne bio te od toga ne treba raditi neku posebnu priču ili politiku.

Kako ste kao vjernik doživjeli izjavu biskupa Jurja Jezerinca da se 'od abortirane djece rade parfemi'?

To su nepotrebne izjave, biskup je malo promašio. Ali kad govorim o ovoj temi religioznosti, volim reći – jedno je vjera, a jedno je Crkva. U masi svećenika nisu svi idealni, ali to Crkva mora riješiti unutar svojih redova.

Kao urednik i voditelj na radiju puštali ste i muziku slušateljima. Što privatno slušate i koji biste album preporučili čitateljima tportala?

Na radiju sam sve radio, i jutarnji program i noćni program i top-liste. Puštao sam sve od glazbe, ono što ljudi vole i žele. Privatno volim domaću laganiju glazbu, recimo preporučujem Oliverov zadnji album. Krasan je i Gibonni, klapa Intrade ima odličan album, Parni valjak i prljavci imaju krasne hitove iz 80-ih godina. Volim umjereniju muziku koju mogu slušati u vožnji i uz koju mogu i zapjevati.