U proteklih deset godina na razini Hrvatske stabilan je trend - iz godinu u godinu 10 do 13 posto osnovnoškolaca završava razred s odličnom ocjenom iz svih predmeta. I tu govorimo samo o učenicima od 5. do 8. razreda, jer kada uključimo i niže razrede, taj broj premašuje i 25 posto.
A da postoje zaslužene, ali i poklonjene petice pokazali su rezultati jedinstvenih prijamnih ispita iz matematike i hrvatskog jezika koje je prvi put provelo osam zagrebačkih škola. Polagalo ih je tisuću sto učenika.
Neki učenici unatoč odličnom uspjehu neće upisati željene škole
Ova generacija ima 2.351 superodlikaša. No usprkos besprijekornim ocjenama neki od njih neće upisati željene škole.
vezane vijesti
- U nekim školama preko 30 posto kandidata koji nemaju maksimalan broj bodova će zahvaljujući uvođenju prijamnih ispita ostvariti pravo upisa u te baš vrlo tražene škole koje prijavljuju mahom superodlikaši, naglasio je koordinator upisa u CARNET-u Tomislav Rožić.
Rezultati ispita iz matematike prikazuju Gaussovu krivulju - većina kandidata ostvarila je pet do šest bodova od deset mogućih. Maksimalni broj bodova imalo je samo jedan posto.
- Nekako se čini puno normalnija raspodjela nego što se to u ocjenama pokazuje, dodao je Rožić.
Najvećem broju učenika prvi je izbor zagrebački MIOC
Najvećem broju učenika prvi je izbor zagrebački MIOC. Prijamni ispiti za njih su nužnost.
- Daju na značaju izvrsnosti, odnosno znanju i može se kompenzirati nedostatak koji ostvariš u osnovnoj školi s nekoliko četvorki ili nešto. Nekih četrdeset kandidata koji imaju sve 5.0 neće se upisati, istaknuo je ravnatelj XV. gimnazije u Zagrebu Nikola Dmitrović.
Slični rezultati i u dvije zagrebačke gimnazije koje su, osim matematike, prvi put provjeravale znanje hrvatskog jezika. Pa iako su svi odlikaši, većina ima osrednji rezultat.
- Naravno da je prijamni za hrvatski bilo malo i otežano gradivo. To nije neki test kao u osnovnoj školi pa je možda bilo razočaranih koji su od sebe očekivali više, kazala je ravnateljica I. gimnazije u Zagrebu Dunja Marušić Brezetić.
- Bilo je nekih koji su imali sto posto riješen test iz matematike, bilo je nekih koji su imali sto posto iz hrvatskog, ali ni jedan nije imao i jedno i drugo. Mi ne možemo sad izvući jedan zaključak, osim da postoji velika razlika u znanju učenika, koji imaju isti broj bodova, rekao je ravnatelj Gimnazije Tituša Brezovačkog u Zagrebu Damir Jelenski.
Važnost prijamnih ispita
Dio ravnatelja smatra da bi dodatne provjere trebale imati i veću prevagu za upis u srednju školu. Drugi pak ističu...
- Ne možemo anulirati osam godina truda i rada jednog djeteta i reći da to nije bitno, pa da sve ovisi o jednom danu. Jer ovo sad zaista ovisi o jednom danu, naglasila je ravnateljica I. gimnazije u Zagrebu.
Ipak, važnost prijamnih ispita prepoznaju i u resornom ministarstvu.
- Prijamne ispite su uvele samo neke od škola i ja se nadam da će to sljedeće godine biti daleko veći broj škola. Primjer da su gimnazije prvi odabir škola pokazuje da idemo u smjeru u kojem želimo, poručila je ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Vesna Šerepac.
Jer Hrvatska se Nacionalnim planom oporavka i otpornosti obvezala povećati broj učenika u gimnazijama, a prijamni ispiti prilika su onima bez savršenog prosjeka.
