Napadi u kojima se koriste vozila nisu novi fenomen, ali u posljednje vrijeme postaju jedan od najčešće korištenih alata u terorističkim akcijama, kao što je to bio slučaj prilikom napada u Barceloni, koji se zbio u četvrtak navečer, a u kojem je poginulo 13 osoba
Zabilježeno je sedam napada za koje se pretpostavlja ili je potvrđeno da su inspirirani islamskim terorizmom od napada u Nici u srpnju 2016. godine. Napad u Barceloni je osmi.
The Counter Extremism Project (CEP) dokumentirao je terorističke napade u kojima su se koristila vozila od 2006. godine, a koji su ukupno rezultirali s najmanje 170 ubijenih i oko 909 ozlijeđenih. Napadi su učestali u posljednje vrijeme.
U CEP-u smatraju da je veći broj terorističkih napada vozilima odgovor na pozive terorista iz tzv. Islamske države da koriste automobile kao oružje. Samo od prošlog ljeta dogodio se niz takvih krvavih napada.
Prošlog srpnja terorist se u francuskoj Nici kamionom zaletio u šetnicu prepunu ljudi, pritom ubivši 86 ljudi. Potom je u prosincu prošle godine napadač također kamionom pokosio šetače na božićnom sajmu u Berlinu ubivši 12 ljudi.
U Velikoj Britaniji su se ove godine odigrala dva teroristička napada u kojima su korištena vozila. U ožujku se napadač automobilom zabio u ljude u neposrednoj blizini Westminsterske palače ubivši pet osoba, a tri mjeseca kasnije napadači su se kombijem zaletjeli među ljude na Londonskom mostu ubivši osam osoba. Zabilježen je i niz pokušaja napada koji su spriječeni efikasnom reakcijom sigurnosnih službi.
Sredinom studenog 2016. godine tzv. Islamska država objavila je članak u svom online magazinu Rumiyah, u kojem su pozivani sljedbenici da izvršavaju terorističke napade vozilima.
U članku je specificirana idealna vrsta, kao i težina i brzina automobila koja je potrebna da se iskoristi u terorističke svrhe. Također pozivaju sljedbenike da udare na velika okupljanja na otvorenom, poput konvencija i proslava te ističu da se napadnu ulice koje su najviše zakrčene pješacima ili sajmovi, festivali, koncerti, parade i politički skupovi.
Ove poruke su se najčešće širile putem digitalnih platformi poput Telegrama, YouTubea i Twittera. Zna se da su teroristi aktivni na tehnološkim platformama pred izvršenje i poslije napada.
Khalid Masood, izvršitelj napada u ožujku na Westminsterskom mostu u Londonu, poslao je poruku preko WhatsAppa objavivši svoju namjeru nekoliko minuta prije nego je 'krenuo u džihad'.
Nakon napada u Barceloni komentari i snimke poplavili su kanale na društvenim mrežama koji su bliski idejama što ih promiče tzv. Islamska država.
Pojavili su se i izvještaji o tome da se u diskusijama razgovaralo o još jednom napadu koji bi se trebao dogoditi i koji se kasnije doista zbio u mjestu Cambrilsu udaljenom 100 kilometara od Barcelone, u kojem je ubijeno pet terorista opasanih samoubilačkim pojasevima. No ne postoje dokazi za to je li rasprava zaista povezana s tim događajima.
'Mnogo više napora tehnoloških kompanija bit će potrebno kako bi se spriječilo ekstremističke skupine od iskorištavanja internetskih platformi za širenje nasilja i organizaciju brutalnih napada', navodi se u izjavi Davida Ibsena, izvršnog direktora The Counter Extremism Projecta, koja je dostavljena medijima. The Counter Extremism Project (CEP) je neprofitna i nestranačka organizacija koja se nastoji boriti protiv ekstremističkih ideologija. Projekt povezuje velike skupine eksperata i bivših političara koji se nastoje suprotstaviti i uhvatiti u koštac s ekstremizmom.