Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković upravo je tako rehabilitirao Miru Kovača, svoga protukandidata na unutarstranačkim izborima, ali i neke druge članove stranke koji su iskakali iz kolosijeka, poput Steve Culeja, koji je u predsjedničkoj kampanji otvoreno rovario protiv kandidatkinje HDZ-a Kolinde Grabar Kitarović. Culej je tada podržao Miroslava Škoru, a kojem bi sada trebao oteti glasove.

Šef HDZ-a očito računa na to da mu mogu donijeti glasove desnijih birača koje im, čini se uspješno, otima Domovinski pokret Miroslava Škore. Odluka da ih postavi na liste vjerojatno se temeljila na činjenici da su i Miro Kovač i Stevo Culej na prošlim izborima sakupili velik broj preferencijalnih glasova.

Kovač i Culej opet na testu

Miro Kovač u Hrvatski je sabor na izborima 2016. godine ušao sa šeste pozicije HDZ-ove liste u IX. izbornoj jedinici. Kako je IX. izborna jedinica HDZ-ova utvrda, ta pozicija je više nego prolazna zahvaljujući popularnosti same stranke, ali Kovač je svoj izborni legitimitet podebljao s 12.751 preferencijalnim glasom ili 12,40 posto od ukupnog broja, koliko je lista dobila u toj jedinici. Tako je imao najveću podršku od svih kandidata s liste, pa čak i od Branke Juričev-Martinčev, njene nositeljice. U novi saziv Sabora pokušat će se probiti s posljednjeg mjesta u VI. izbornoj jedinici jer ga navodno dalmatinski HDZ-ovci nisu opet željeli u svom dvorištu.

Kontroverzni Stevo Culej na prošlim izborima bio je još uspješniji, ako gledamo pozicije, jer je ušao u Sabor s neprolaznog, posljednjeg mjesta u V. izbornoj jedinici. Osvojio je 11,98 posto ili 9262 glasa.

Od poznatijih HDZ-ovca preferencijalne glasove će na ovim izborima još tražiti neuništivi Božidar Kalmeta, za kojega se godinama vežu brojne afere, bivši ministar i Karamarkov glavni tajnik stranke Domagoj Ivan Milošević, ali i aktualna ministrice poljoprivrede Marija Vučković, kao i šef splitskog HDZ-a Petar Škorić.

Domagoj Ivan Milošević i Petar Škorić spadaju u red onih koji predstavljaju stranačku oporbu Andreju Plenkoviću. Milošević je na sedmom mjestu u VII. izbornoj jedinici, koje je prvo ispod crte, ako računamo to da je HDZ prije četiri godine u toj jedinici dobio šest mandata.

Na prošlim izborima Milošević je ušao u Sabor upravo s tog rubnog šestog mjesta, osvojivši 4,69 posto ili ukupno 3779 glasova. Ovaj put bi mu to moglo biti nedovoljno jer je teško očekivati da će HDZ u toj jedinici osvojiti sedam mandata. Trebat će, znači, prebaciti preferencijalni prag od najmanje 10 posto od ukupnog broja glasova koje ostvari stranačka lista za prolaz.

Škorić se na prošlim izborima natjecao u X. izbornoj jedinici, kao i Marija Vučković, a na istoj listi imena će im se nalaziti i na srpanjskim izborima. Šef splitskog HDZ-a prije četiri godine bio je na visokom četvrtom mjestu liste, a osvojio je tek 1,66 posto ili 1592 glasa, dok je Vučković bila na devetom mjestu, na kojem je osvojila 3,04 posto ili 2912 glasova, što je bilo nedovoljno za mandat. Na skorim izborima Vučković će biti na devetom, a Škorić na 10. mjestu. Plenkovićevi aktualni ministri uglavnom su dobili visoke pozicije na listama pa je niska pozicija vjerojatno plod bliskih odnosa ministrice poljoprivrede s Josipom Rimac, sada pod istragom za korupciju.

'Milanovićevi ljudi' na začelju

U SDP-u se također mnogo prašine podignulo oko lista, a Ranko Ostojić, jedan od stranačkih veterana, iz protesta, nezadovoljan pozicijom koja mu je dodijeljena, odustao je od utrke za Sabor. Bernardića se proziva da je napravio čistku jer je s lista maknuo Milanovićeve ljude koji su mu uglavnom predstavljali stranačku oporbu.

Tako su bivši ministri Mihael Zmajlović i Siniša Hajdaš Dončić zauzeli posljednje pozicije u izbornim jedinicama VII. i III., a nisko je plasiran i Gordan Maras, još jedan ministar iz Milanovićeve ere i aktualni šef zagrebačkog SDP-a, tek na rubnom šestom mjestu u I. izbornoj jedinici, kao i Joško Klisović, bivši zamjenik ministrice vanjskih poslova, a postavljen tek na deveto mjesto u III. izbornoj jedinici.

Zmajlović je prije četiri godine bio na trećem mjestu u VII. izbornoj jedinici te je osvojio skromnih 3,82 posto ili 2937 glasova. S druge strane, Hajdaš Dončić nosio je listu u III. izbornoj jedinici, u kojoj je osvojio 22,43 posto ili čak 20.904 glasa, dok je Maras također nosio koalicijsku listu SDP-a u II. izbornoj jedinici osvojivši 19,44 posto ili 13.339 glasova.

Klisović je na prošlim izborima ostvario skroman rezultat. Bio je na sedmom mjestu u I. izbornoj jedinici i prošao kao posljednji iz SDP-a na toj listi. Za njega je glasalo 0,76 posto birača koji su zaokružili listu ili, prevedeno, dobio je tek 597 glasova.

Sa zadnjeg mjesta na listama u Sabor će iz VIII. izborne jedinice jurišati iznimno aktivan saborski zastupnik Peđa Grbin, još jedan Bernardićev oponent, i bivši predsjednik Ivo Josipović, smješten na posljednje mjesto u I. izbornoj jedinici. Sa sedmog mjesta u I. izbornoj jedinici, odmah iza Marasa, u Sabor će se pokušati probiti još jedna povratnica u SDP-ovo okrilje, nekadašnja ministrica Mirela Holy.

Grbin se na prošlim izborima u Sabor probio s drugog mjesta liste osvojivši 19,47 posto ili 12.442 glasa, dok Ivo Josipović i Mirela Holy nisu sudjelovali na izvanrednim izborima za Hrvatski sabor prije četiri godine, ali zato jesu na redovnim održanima 2015. godine. Tada je Josipović kao šef stranke Naprijed Hrvatska, koju je osnovao po odlasku s Pantovčaka, u I. izbornoj jedinici osvojio tek 1604 glasa, što je bilo 67,82 posto ukupnog broja glasova koje je osvojila lista. Holy je kao šefica Oraha bila nešto uspješnija osvojivši 5424 glasa ili 69,40 posto od ukupnog broja glasova liste. Nakon neuspjeha na izborima podnijela je ostavku na mjesto predsjednice stranke.

Otpali 'kapitalci'

Vrijedi spomenuti da su i HDZ i SDP ostali bez nekih imena koja su ostvarila najveći broj preferencijalnih glasova 2016. godine.

HDZ je tako ostao bez Milana Kujundžića, a koji je na prošlim izborima ušao u Sabor s posljednjeg mjesta osvojivši više od 14 tisuća glasova, Damira Krstičevića, koji je osvojio 32.572 glasa, drugi najveći broj odmah iza predsjednika stranke Plenkovića, a na listi neće biti ni Zlatka Hasanbegovića s gotovo 12 tisuća glasova.

SDP je ostao bez Milanke Opačić, a koja je osvojila više od 20 tisuća glasova, spomenutog Ranka Ostojića, koji je dobio 19.449 glasova, i Miranda Mrsića s 11.685 glasova.