Muke koje je pacijentima mnogih hrvatskih bolnica donijela ljetna vrelina ponovno su zaprepastile građane. Mnogi se pitaju tko je odgovoran - bolnice koje formalno iz svog nedostatnog budžeta moraju birati između klima-uređaja i osnovnih higijenskih potrepština, ili Ministarstvo zdravlja, koje im nije odobrilo više novca u budžetu. No neke su bolnice na vrijeme preuzele inicijativu, pa su učinile što su mogle kako bi svojim pacijentima olakšale situaciju bez kukanja po medijima ili organizacije humanitarnih akcija. Među snalažljivima su opće bolnice Dubrovnik i Zadar koje su svaka na svoj način doskočile problemima, o čemu su za tportal govorili sanacijski upravitelj Opće bolnice Dubrovnik Jerko Ferri Certić te rukovoditelj intenzivne njege Opće bolnice Zadar Edi Karuc
Problemi s visokim temperaturama i manjkom klimatizacije zapanjili su javnost nakon vapaja ravnatelja KBC-a Rebro Hrvoja Vrčića koji je na HTV-u rekao kako pacijenti na onkološkom odjelu u Petrovoj bolnici borave u nemogućim uvjetima na temperaturi od 40 stupnjeva Celzija.
Stoga smo provjerili kakvo je stanje i u ostalim bolnicama širom Hrvatske, budući da ministarstvo zdravlja poručuje kako nabavka klima-uređaja spada u ingerenciju zdravstvenih ustanova. Zanimljivo je da su o tome kako su se snašli u borbi protiv ljetne žege htjele razgovarati samo dvije bolnice, iako gotovo sve bolnice u Hrvatskoj imaju sličan problem. Razlikuju se po tome što su ga neke bolnice riješile kako su znale i umjele, a vrijedi istaknuti primjer dubrovačke Opće bolnice, koja je potpuno spremna dočekala paklene ljetne vrućine.
Sanacijski upravitelj Opće bolnice Dubrovnik Jerko Ferri Certić ističe kako je u Dubrovniku situacija u potpunoj kontroli budući da se o problemu klimatizacije ustanove razmišljalo unaprijed. 'Otkad sam prije dvije godine preuzeo mjesto sanacijskog upravitelja, odmah smo krenuli u projekt postavljanja klima-uređaja gdje je to potrebno. To je bio zahtjevan i skup projekt budući da je bolnica građena 1981. i prema tadašnjem arhitektonskom rješenju nisu bile predviđene središnje klimatizacijske jedinice koje su danas standardne već su se tada koristile male klimatizacijske jedinice.
Ti klima-uređaji bili su uglavnom postavljeni u hodnicima, a ne u bolesničkim sobama gdje su potrebnije, no kvalitetnim planiranjem u projektu klimatizacije bolnice uspjeli smo u namjeri da bolnicu držimo na primjerenim temperaturama', kazao je za tportal Certić dodavši kako ovih dana uprava bolnice ima sastanak s izaslanstvom ministarstva okoliša i zaštite prirode kako bi aplicirali za projekt potpune klimatizacije. 'Projekt potpune klimatizacije teče u tri faze i dosad smo uložili gotovo 800.000 kuna sredstava, a potrebno nam je još oko tri milijuna eura za koje ćemo aplicirati putem fondova Europske unije kako bismo projekt dovršili', najavio je Certić dodajući kako je donedavno jedini problematični ginekološki odjel ovih dana saniran s nabavljenim klimama.
U zadarskoj Općoj bolnici situacija je nešto nepovoljnija, no osoblje se snalazi na razne načine kako bi pacijentima olakšalo boravak na odjelima. 'Prije svega valja razlikovati sustave klimatizacije, jer nije isto rashladiti restoran i bolnicu. U bolnici vladaju posebni uvjeti i prema njima takvu ustanovu treba sukladno tome i rashlađivati', kazao nam je rukovoditelj Odjela za anesteziju, reanimaciju i intenzivno liječenje Opće bolnice Zadar dr. Edi Karuc. Zadarski je anesteziolog, naime, naglasio kako neadekvatni klimatizacijski uređaji koji se mogu vidjeti po našim bolnicama uglavnom dižu prašinu i tako šire bakterije, čime dodatno ugrožavaju zdravlje pacijenata. Zbog toga, smatra Karuc, nužno je postaviti središnju klimatizacijsku jedinicu, no zbog starosti naših bolnica, učestalo je takvo što građevinski nemoguće. Liječnik također dodaje kako se zbog klime na određenim odjelima, bez obzira na paklene temperature, ne smiju koristiti, poput ginekologije i pedijatrije budući da su novorođenčad i mlada djeca itekako osjetljivi na temperaturne razlike.
'U našoj bolnici snalazimo se kako znamo i umijemo. Svi su kritični punktovi pokriveni, koristimo i priručne klime pa je u većini prostorija bolnice situacija podnošljiva. Svjesni smo cjelokupne situacije u zdravstvu, nedostatka novca i dežurnih nezadovoljnika, no moramo koristiti postojeće resurse kako bismo pacijentima olakšali boravak u bolnici', zaključio je Karuc.
Inače, nakon apela ravnatelja KBC-a Rebro Hrvoja Vrčića situacija se u zagrebačkim bolnicama popravlja. Naime, kako je izvijestio HRT, organizirana je nabavka klima-uređaja za određene odjele. Među najhitnijim slučajevima bio je Odjel za onkologiju u Ginekološkoj klinici u Petrovoj bolnici za koji je tvrtka Dalekovod donirala pet klima-uređaja ukupne vrijednosti 25.000 kuna čije će montiranje biti dovršeno danas. Kako je za HRT najavio Vrčić, slijedi i opremanje klinike za plućne bolesti i kirurgiju na Jordanovcu te na pedijatriji.
