Komisija Hrvatske biskupske konferencije Iustitia et pax predstavila je svoju izjavu o promicanju javnog interesa i zaštiti javnih dobara. 'Izražavamo zabrinutost stanjem u hrvatskom društvu kojem na prvom mjestu još nije javno dobro koje bismo trebali svi promicati, a ozdravljenje društva trebalo bi se voditi po principima socijalnog nauka Crkve', poručio je predsjednik Komisije, sisački biskup Vlado Košić
Napominjući da su biskupi na tu izjavu potaknuti mnogim otpuštanjima radnika (Kamenskog, Diokija, Jadrankamena i drugih tvrtki) kojima se oduzima pravo na rad i time ih se dovodi u tešku egzistencijalnu krizu, biskup Vlado Košić je rekao da bi javni sektor u Hrvatskoj trebalo organizirati tako da u njemu ne prevladava samo privatna inicijativa i interes, već treba raditi na očuvanju hrvatskih prirodnih resursa.
Predstavljajući Izjavu, član Komisije HBK Neven Šimac istaknuo je da je cilj Izjave da, na osnovu socijalnog nauka Crkve, daju etički doprinos raspravi o tome imaju li građani pravo na efikasnu državnu upravu te je li to pravi način pridruživanja EU-u. Upozorio je da Hrvatska do sada nikada nije niti stvarala upravnu elitu, već su ljudi dolazili ili odlazili svakom promjenom vlasti.
'Zanemarivalo se isto tako dužnost države da osigura vrsnu javnu, posebice državnu upravu i njezinu neovisnost od izvršne vlasti, tj. Vlade i od političkih promjena. Umjesto da se državi priskrbe najbolji, obrazovani kadrovi i tako stvori načelo meritokracije (vodstva sposobnih), nastavilo se stopama prethodnog režima i partitokracije, tj. stranački podobnih službenika', kazao je Šimac.
Naglasivši da je javni menadžment poseban poziv za koji se treba unaprijed obrazovati, naglasio je da građani imaju pravo na najbolje upravljače javnom upravom i javnim poduzećima jer oni imaju utjecaja na građanske slobode, njihova prava i imetak
'A da bi se dobilo takve, izvrsne 'kapetane' javnog sektora, potrebno ih je najprije odabrati kroz stroge i zahtjevne natječaje, a potom ih višestrano obrazovati (pravno, ekonomski, financijski, socijalno i sl.), što kod nas ne daje nijedan fakultet', kazao je Šimac dodavši da i privatne tvrtke za sebe traže uvijek najbolje menadžere.
Napomenuo je da 'kapetani' javnog sektora tada postaju osnova nezavisne i profesionalne javne uprave, a parlamenti i vlade se mogu usredotočiti na donošenje zakona, proračuna i političkih odluka jer su sigurni u državnu upravu od koje dolaze kompetentni prijedlozi.
Stoga, smatra Šimac, ili ćemo nastaviti s politički podobnim kadrovima koji su i neobrazovani za vođenje javne uprave ili ćemo tražiti najbolje i obrazovati ih
Govoreći o zaštiti hrvatskih prirodnih dobara, Komisija HBK upozorava da su ona danas ugrožena, kako zbog nemara vlasti, tako i zbog neoliberalnih pritisaka u pravcu njihova trošenja, uništavanja i prisvajanja.
Ovaj naraštaj nema pravo ugroziti budućnost naraštaja koji dolazi i zato treba očuvati ne samo prirodne resurse (vode, more, šume, prostor, zemlju i sl.), već i vitalne dijelove javnog sektora i velike mrežne sustave (energetske, strujne, plinske, vodovode, naftovode, željezničku, lučku, cestovnu i telekomunikacijsku mrežu, poduzeća u vlasništvu države i sl.)', kazao je Šimac.
Naglasio je da treba zadržati poduzeća koja su od vitalnog interesa za Hrvatsku i ona od javnog interesa. 'Nije točno da je država uvijek i svugdje loš gospodarstvenik. Mnoge europske države obrazuju javne menadžere i njihova javna poduzeća se uspješno nose s privatnim poduzećima na socijalnoj tržišnoj utakmici', rekao je Šimac.
Biskupi u Izjavi ističu da građani od Hrvatskog sabora i Vlade imaju pravo očekivati da prestanu nuditi na prodaju ili koncesije ona dobra i 'prirodne monopole', pa i tvrtke kojima Hrvati mogu sami upravljati. Stoga pozivaju hrvatske javne institucije, od Sabora i Vlade do znanstvenih ustanova i sveučilišta, građanskih i vjerskih udruga te sindikata i stranaka, da o pitanjima javne odgovornosti omoguće javnu raspravu i - kad god je opravdano - izjašnjavanje građana referendumom.
