Kada je riječ o promjenama u zdravstvu, mnogi pušu i na hladno u strahu od, kako se to voli izreći frazom, 'amerikanizacije zdravstva', koja zapravo manifestira bojazan da će se srozati sadašnja razina zdravstvene skrbi i da će zdravstvo, barem ono kvalitetno, postati nedostupno našim siromašnijim građanima.

Ministar Kujundžić ide u promjene jer je suočen s odljevom liječnika u inozemstvo i na ovaj način ih želi motivirati da ostanu u raditi u Hrvatskoj, posebno u pasivnim krajevima, u kojima je najveći problem nedostupnosti zdravstvene skrbi. Zbog toga su u tom paketu i dodijeljene 273 nove specijalizacije iz obiteljske medicine u manje razvijenim županijama i na otocima.

1. Što je to sustav koncesija

Prema postojećem sustavu za koji predstavnici udruga obiteljskih liječnika tvrde da je loš, liječnicima je omogućen svojevrstan poluprivatni nastup na tržištu.

Kako nam je objasnio Dragan Soldo, predsjednik Hrvatskog društva obiteljskih doktora, koncesija omogućava liječniku da ima samostalan ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) i sam je odgovoran za vlastito financiranje. No postoji niz ograničenja, od definiranog radnog vremena koje je u zakupu HZZO-a do nemogućnosti zapošljavanja ili investiranja u vlastitu praksu. Koncesionar također plaća naknadu županiji za koncesiju, a taj novac od koncesijske naknade županije bi trebale reinvestirati u primarnu zdravstvenu zaštitu.

No to se rijetko događa. Iz Koordinacije hrvatske obiteljske medicine na manjkavost modela koncesija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti upozoravaju već sedam godina nastojeći objasniti da je riječ o apsurdu jer su koncesije u zdravstvu isto kao da vatrogasac plaća koncesiju jer gasi požare. Spomenimo da osim liječnika koncesionara postoje liječnici obiteljske medicine koji za plaću rade u domovima zdravlja. Problem s plaćom liječnika koji rade u domovima zdravlja je kolektivni ugovor u zdravstvu, prema kojem su liječnici po svojim kolektivnim pravima na istoj razini kao i svi drugi zaposlenici doma zdravlja, a naravno da bi liječnici mogli zaraditi puno više novca i taj se problem ne može riješiti bez posebnog kolektivnog ugovora za njih.

2. Kako bi trebao izgledati sustav uvođenjem institucije ordinacije

Dio liječnika bi ostao i dalje zaposlen u domovima zdravlja jer im je to prihvatljivije iz raznoraznih razloga. Ovi drugi bi postali privatni poduzetnici. Soldo objašnjava da bi se ukidanjem sustava koncesije ukinuo taj čudan oblik poslovanja.

'Koncesionari potpisuju da su dužni obavljati posao vlastitim radom. Ako ste koncesionar, onda, karikiram, morate raditi 365 dana u godini, ne možete nikoga zaposliti i ne možete ni s kim drugim sklapati ugovor. Imate tvrtku s ograničenim načinom poslovanja', navodi Soldo.

Odsad bi imali ordinaciju koja bi funkcionirala kao svaka druga tvrtka: mogli bi podići kredit ili zaposliti nekoga kako bi radili i izvan radnog vremena koje je zakupljeno ugovorom s HZZO-om.

3. Liječnici će moći prodati ordinaciju, a hoće li moći prodati i pacijente

Pacijenti se naravno ne mogu prodati jer oni sami biraju liječnika. 'Prodajete prostor i uhodanu ordinaciju', kaže predsjednik Hrvatskog društva obiteljskih doktora. Većina liječnika nema svoj prostor i to je problem. A ako se nalaze u iznajmljenom prostoru doma zdravlja, praksu je nemoguće prodati.

'Jedan od uvjeta da se spomenuti segment tržišta tako aktivira taj je da imaju povoljniji ugovor da mogu dizati kredite i seliti se u svoj prostor koji kasnije mogu prodati. Uhodana ordinacija, prostor i oprema imaju svoju vrijednost', smatra Soldo.

Kujundžić je, objašnjavajući sustav ordinacija na HRT-u, kazao da će liječnici koji se nalaze pred mirovinom imati motiva do posljednjeg dana ulagati u ordinaciju ako je mogu prodati, što sada nije bio slučaj pa bi se pred kraj radnog vijeka gubio motiv, a s odlaskom u mirovinu gasila koncesijska praksa. Sada bi pak ordinacije trebale biti bolje opremljene i pružati bolju zdravstvenu skrb.

4. Što sve to znači za pacijente

'Pacijenti će odlučiti je li liječnik koji dolazi jednako dobar kao onaj što je bio ili će ići drugome. Većina ljudi po inerciji ipak ostaje. Tako već funkcioniraju dentalne ordinacije i nitko se nije bunio', kaže nam Soldo, smatrajući da je za pacijenta bitno da dobije vrhunsku uslugu, a nije ga briga tko je vlasnik.

Pacijent uvijek može promijeniti ordinaciju i ništa ga ne zadržava da ode ako nešto ne valja. 'Na liječnicima je da zadrže pacijente izvrsnošću i kvalitetom', mišljenja je Soldo.

Ministar Kujundžić je, objašnjavajući na televiziji svoje namjere, obećao da će pacijentima ostati sva prava koja su imali u sustavu koncesija.

5. Kada promjene stupaju na snagu

Promjene Zakona o zdravstvenoj skrbi bi, prema najavama ministra Kujundžića, trebale biti usvojene u Hrvatskom saboru za tri mjeseca.