Predsjednik HNS-a Radimir Čačić ponovo je predstavio 12 strateških mjera za borbu protiv krize koje je ta stranka objavila prvi put prije godinu i pet mjeseci kako bi pokazao da se ništa nije napravilo
'Ovdje je riječ o procesu gangrene, truljenja, jer se ništa nije napravilo pa nijedna od tih mjera nije zastarjela', pojasnio je Čačić.
Šef narodnjaka smatra da nijedna država nije izašla iz krize bez optimizma, pa neće ni ova 'bolesno centralizirana zemlja ovisna o izvršnoj vlasti'. 'A nemamo optimizma nadati se da će se povjerenje u izvršnu vlast uspostaviti', smatra Čačić, 'jer za to treba imati hrabrosti povlačiti bolne i radikalne poteze, što ova vlada nema'. 'To se najbolje vidi na primjeru državnog budžeta koji je, otkada je Jadranka Kosor premijerka, u stalnom porastu i teret sve slabijem gospodarstvu', smatra predsjednik HNS-a.
Čačić je još govorio o modelima koje je njegova stranka napravila i poslala ih Vladi, a to su model javnih fondova i model pomoći građevinarstvu. Prvi model je u potpunosti prihvaćen, ali se realizira sporim kapilarnim tempom pa će mu za punu implementaciju, prema Čačićevom mišljenju, trebati 15 godina. Što se tiče pomoći građevinarstvu, tu je problem što je Vlada preuzela samo jednu mjeru, kaže on, a ne cjelokupni model, onih 200 eura pomoći s odgodom plaćanja na 15 godina, i zbog toga neće polučiti nikakve rezultate.
Vođa ove oporbene stranke osvrnuo se i na gubitak posla gradnje autoceste u Crnoj Gori hrvatskog građevinarskog konzorcija.
'Vi znate da ja nisam ljubitelj lika i djela Jure Radića i gospodina Žderića, ali ne može se dogoditi da država ne stane iza projekta vrijednog tri milijarde eura', rekao je Čačić.
On smatra da bi se tako na srednji rok zaposlila naša mehanizacija koja je već amortizirana, stručna radna snaga, hrvatske cementare, a 'uz malo pameti' i Jadranska željezara. 'Riječ je o šteti koja će nas skupo koštati', smatra on.
Na kraju se osvrnuo i na štrajk seljaka koji je prošlog tjedna tresao Hrvatsku. Čačić je iznio podatak da je potrošnja plavog dizela u Hrvatskoj od 2003. godine porasla za šest puta, čime država godišnje gubi 300 milijuna kuna zbog njegove prodaje na ilegalnom tržištu. 'Ne postoji spremnost da se to zaustavi, ili je u pitanju nečiji interes ili je riječ o nesposobnosti, a mnogi imaju interes', objašnjava Čačić.
