U velikom intervjuu za tportal, predsjednik Ivo Josipović otvoreno progovara o svim gorućim pitanjima s kojima se nacija suočava, a na uzavrelo socijalno i ratničko nezadovoljstvo ne gleda katastrofistički, uvjeren da će Hrvatska u svim situacijama zadržati stabilnost i zrelo se suočiti sa svim unutarnjopolitičkim i vanjskopolitičkim izazovima
'Više uopće ne stignem komponirati', otkriva hrvatski predsjednik Ivo Josipović i smijući se priznaje da je to predizborno 'obećanje' koje sigurno ne može ispuniti. Dodaje da ne stigne ni svirati, osim povremeno, kod kuće, rekreacijski. Ovom priznanju nismo se začudili, s obzirom na užarenu političku i društvenu hrvatsku klimu u kojoj loše vijesti jedna drugu sustižu, a predsjednik ima važnu ulogu u održavanju stabilnosti.
No, predsjednik Josipović angažiran je i na osnaživanju hrvatske vanjskopolitičke pozicije - njegovi regionalni napori doživjeli su velike pohvale, ali i kritike.Unatoč ambicioznoj vanjskoj politici, u ovom trenutku glavna Josipovićeva preokupacija jest stanje u zemlji, gdje dominiraju nezadovoljstvo i gotovo svakodnevni prosvjedi.
- Prosvjedi su dio demokratskog ustroja Republike Hrvatske i naprosto se moramo naviknuti na to da naši građani i prosvjedom žele iskazati svoj odnos prema politici, prema pojedinim društvenim problemima, prema krizi. Ono što nije dopustivo jesu nasilje i govor mržnje. Zadnji prosvjedi u Zagrebu pokazali su da su na istom mjestu prosvjedovale vrlo različite grupacije - na jednoj strani je bio dio branitelja, pored njih građani koji žele da se sadašnja situacija promijeni, zatim tzv. facebookovci i uz njih nogometni navijači. U cijelom tom konglomeratu vrlo različitih ljudi,
među kojima je mogao i izbiti sukob, pokazalo se da je u jednom dijelu korpusa bio dio koji je apsolutno zloupotrijebio skup za nasilje i to je nešto što nije dopustivo i na što država mora reagirati. Nasilje nije dio demokracije i pravna država mora obaviti ono što obaviti treba.
Kad je riječ o braniteljima koji su prosvjedovali, moram reći da oni zastupaju samo dio branitelja i da nikako nije riječ o ukupnoj braniteljskoj populaciji. Mogu prihvatiti poruku prosvjednika da treba zaštititi dignitet Domovinskog rata, ali bilo je tamo i meni neprihvatljivih poruka poput one da pripadnike srpske manjine treba protjerati iz Vukovara ili onih kojima su se zagovarala rješenja protivna načelima pravne države. Iako su to oni iznosili kao branitelji, meni su takve poruke neprihvatljive i mislim da većina branitelja ne razmišlja kao oni. Zapravo, očito je, bilo je to prije svega okupljanje krajnje desnice.
*Kako komentirate činjenicu da su branitelji prosvjednici na transparentima istaknuli baš Branimira Glavaša i Tomislava Merčepa kao heroje Domovinskog rata?
- G. Glavaš osuđen je kao ratni zločinac, a protiv g. Merčepa se vodi postupak zbog ratnog zločina. Ako njih netko želi isticati kao svoje ideale, neka to čini, ali oni nisu i ne mogu biti uzor, reprezentanti braniteljske populacije.
*Smatrate li da su kriteriji u našem društvu popustili? Mnogi ovih dana pišu i govore o tome kako je skup branitelja na Trgu bana Jelačića bio dostojanstven, kao da je sve što ne završi u krvi, nasilju i povicima na linč već samo po sebi dostojanstveno?
- Važno je vidjeti i analizirati kontekst u kojem se sve to događa. Smatram da je za taj kontekst vrlo važan istup gospodina Željka Sačića. Taj je nastup bio vrlo iskren – on je rekao da se radi o okupljanju jednog dijela desnog političkog spektra u Hrvatskoj, rekao bih najdesnijeg. Dakle, cijeli prosvjed je jednim dijelom bio motiviran statusom Domovinskog rata i branitelja, ali je očito u dobroj mjeri bio politička akcija za konsolidaciju krajnje hrvatske desnice. Samo po sebi, to je dopušteno i dio je demokratskog političkog života, ali važno je reći što je što, da nema maskenbala.
*Kako to mislite da je bitno da se zna 'što je što'?
- Mislim da treba biti jasno tko šalje koje poruke i zašto, da se zna da iza takvih poruka ne stoje svi branitelji, nego dio branitelja koji su pristupili desnom dijelu političkog spektra. Podsjetimo i da su članovi HSP-a sa svog skupa u Lisinskom došli na prosvjed na Trgu.
*Kako onda komentirate činjenicu da su premijerka Jadranka Kosor i njezin HDZ, unatoč tome, za sve optužili lijevu opoziciju da stoji iza prosvjeda?
- Ta priča da bi SDP ili neka od lijevih stranaka financirala te prosvjede, posebno ovaj dio koji se odnosi na nerede, nema nikakvog dokaza. To je i MUP demantirao i očito je da se radi o spinu ili pogrešci koja nije bila najbolje tempirana. Ne bih komentirao zašto premijerka ili HDZ jesu ili nisu uspostavili ovakav ili onakav odnos prema tom krajnjem dijelu desnog političkog spektra. Oni su očito u jednom dijelu međusobna konkurencija, to je njihova strategija i ja o tome zaista nemam što reći.
'Nisam ni za ni protiv prijevremenih izbora'
*U nedavnom intervjuu rekli ste da strepite od destabilizacije Hrvatske. Smatrate li da nas ovi događaji mogu odvesti tim putem i smatrate li da su prijevremeni izbori jedna od opcija za stabiliziranje zemlje?
- Mislim da ovo što se događa s prosvjedima ne izlazi iz uobičajenih okvira demokracije. Pa pogledajmo i zapadne zemlje – u njima se puno žešće demonstrira nego što je to slučaj kod nas. Prema tome, ne mislimo da smo sada u situaciji destabiliziranog društva. Potencijalno najveću opasnost vidim u teškoj gospodarskoj situaciji i očaju koji ona izaziva kod ljudi. Mislim da neki trendovi, posebno rast nezaposlenosti, Hrvatskoj ne idu u prilog i više sam puta istakao da smatram da je jedna od najvažnijih zadaća koje vlada ima upravo poticanje gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta. U tom kontekstu ima i dobrih događaja – ono što se dogodilo sa splitskim brodogradilištem je zbilja dobro i volio bih da je više takvih događaja, a da je manje stečajeva i slučajeva u kojima radnici rade, a ne primaju plaće.
Smatram da se puno više može napraviti na poticanju poduzetništva. Imamo jako puno birokratskih procedura, problema i balvana koji se gospodarstvenicima bacaju pod noge i mislim da je vrijeme da tome dođe kraj.
*Znači li to da se slažete s dijelom poduzetnika koji tvrde da je Hrvatskom zavladala antipoduzetnička klima?
- To je očito. Kad govorimo o toj klimi, možemo promatrati više slojeva – jedna razina je razina propisa – svaka objektivna analiza pokazuje da su procedure prekomplicirane, da ti postupci užasno dugo traju i to je nesporno, a svjesni su toga i u Vladi. No, kad je riječ o antipoduzetničkoj klimi, možda ima nešto i u općoj psihologiji otpora prema tome da se netko može obogatiti. Pa u gospodarstvo se i ide zato da se obogatimo, ali pritom mora postojati i društvena odgovornost, ne bezobzirno bogaćenje, posebno ne pljačkom kakva je bila u pretvorbi i privatizaciji. Bogaćenje i uspjeh treba cijeniti i poštivati, ali ne bogaćenje u kojem se ne bi vodilo računa u cjelini i pravednosti. Pravedno je da radnik dobije plaću, da su plaćeni porezi i doprinosi, da se tvrtka vodi i razvija razumno.
*Budući da ste u Ustavu jamac stabilnosti, a prošla je prva godina vašeg mandata u kojoj ste davali podršku Vladi Jadranke Kosor i budući da i sami kažete da nam zbog visoke nezaposlenosti prijeti destabilizacija, mislite li da je došlo vrijeme da, sukladno ustavnim ovlastima, sazovete sjednicu Vlade?
- Takva sjednica Vlade može se održati, ali pitanje je i želi li Vlada takvu sjednicu jer predsjednik ne može samovoljno sazvati sjednicu Vlade. Ono što je važno jest da se takva sjednica ne napravi kao parada, nego da ona poluči određeni rezultat. Moram reći da vrlo često razgovaram s premijerkom, i danas sam s njom razgovarao o gospodarskim problemima (op.a. - 28. veljače). Bit ću malo indiskretan pa reći da smo razgovarali o tim problemima kompliciranih administrativnih postupaka, posebno kod izdavanja dozvola. Ali, predsjednik ipak ima ograničen mandat, posebno kad je riječ o gospodarstvu. Što se tiče stabilnosti, moram reći da su, u suradnji sa susjednim zemljama, napravljeni vrlo ozbiljni pomaci u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije i objektivno je time stabilnost države ojačana.
'Uvjeren sam u najbolji razvoj događaja za Purdu
*Je li slučaj Tihomira Purde poremetio vaše odnose sa srpskim predsjednikom Borisom Tadićem ? Kad bi došlo do suđenja Purdi u Srbiji, biste li se kod gospodina Tadića založili za njegovo pomilovanje?
- Ne. Cijeli je slučaj, po svemu sudeći, započeo torturom pod kojom je g. Purda 'priznao' zločin. Kasnije su zakazala i naša tijela koja su zanemarila tjeralicu. Nedostajalo je i suradnje među državama. Cijeli slučaj neki koriste za svoje političke ciljeve. Očekivanje da predsjednik može nekog nazvati u drugoj državi i riješiti problem je pogrešno. Ni mi ne bismo dozvolili da predsjednik strane države pozivima utječe na naše pravosuđe. Uvjeren sam da je Purda žrtva lošeg sustava koji je ranije postojao i uvjeren sam da će pravna država omogućiti najbolji razvoj događaja.
*Na slučaj Purda uskoro će se nasloniti haška presuda generalima Gotovini, Markaču i Čermaku. Pripremate li se za scenarij u kojem bi oni bili proglašeni krivima za zločinački pothvat i smatrate li da bi to moglo dovesti do ozbiljnije destabilizacije u zemlji, odnosno puno snažnijeg vala prosvjeda?
- Kakva će presuda biti, ne znam, ali kakva god ona bila, Hrvatska će to preživjeti i ne vidim razloga da unaprijed stvaramo klimu katastrofičnosti. Hrvatska je stabilna demokratska zemlja koja može podnijeti i takve presude koje dio javnosti ne bi smatrao ispravnima.
*Dakle, presudama se ne revidira povijest?
- Povijest se ne da revidirati i one su tek dio građe kojom će se baviti povjesničari, same po sebi nisu konačni sud o povijesti.
*Ukoliko bi se spojilo to ratničko sa socijalnim nezadovoljstvom, ne bi li rješenje protiv destabilizacije bilo raspisivanje prijevremenih izbora?
- Prijevremeni izbori su dio demokracije, ali dio demokracije je i poštivanje sustava. To je razlog zbog kojeg ne zazivam prijevremene izbore, ali im se ni ne protivim. Dio je to opće političke klime, odnosa snaga u parlamentu, borbe oporbe i vlasti koje rezultira određenim raspoloženjem javnog mnijenja. Predsjednik nije tu da bude supstitut oporbe, nije tu da zagovara niti da opovrgava potrebu za prijevremenim izborima.
Karamarko - sjajan protukandidat na predsjedničkim izborima
*Smatrate li da se ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko ponaša uvijek u skladu sa svojom zakonskom ulogom i u kakvim ste danas odnosima?
- S ministrom Karamarkom sam u korektnim odnosima, kao i s drugim ministrima. Ministarska funkcija je politička funkcija, ali je važno da se ne shvati doslovno ono što je malo neoprezno rekao: 'MUP je moja stranka.' Dakle, MUP ne smije biti ničija stranka, MUP je državna služba u kojoj se rade iznimno važni poslovi i u njoj, na stručnoj razini, ne bismo htjeli utjecaj politike. Od ministra Karamarka očekujem da se drži podalje od policije kao specifične državne službe.
*Kako gledate na mogućnost da vam se za četiri godine pojavi kao protukandidat na predsjedničkim izborima?
- Sjajno! Svatko se ima pravo kandidirati, ne vidim zašto to pravo ne bi imao i ministar Karamarko, bila bi to zanimljiva utakmica.
*Mislite li da ga možda ipak više zanima premijerski stolac?
- Ne znam, ne bih o tome nagađao.
*Jeste li zadovoljni njegovim vođenjem Ministarstva unutarnjih poslova?
- Na zadnje akcije nemam prigovora. Bilo je nekih situacija, poput Varšavske, u kojima sam ga kritizirao. I kritike koje upućuje oporba vrijedilo bi saslušati…. Volio bih još više angažmana u progonu korupcije i organiziranog kriminala.
*Kako gledate na mogućnost da ministar policije koja istražuje neku političku stranku preuzme tu istu stranku? Je li to sukob interesa? Ugrožava li to principe demokratskog djelovanja?
- To je hipotetsko pitanje. No, tu vrstu konflikta interesa ne može se izbjeći, ali to ne smije ugroziti demokratske procese. Ne mislim da bi se to, u zemlji koja ima iole demokratskih zasada, moglo dogoditi na način da bi se nekog protežiralo jer ima određene podatke iz istraga.
*Treba li Hrvatska zadržati rigorozan Zakon o javnom okupljanju kojim se građanima zabranjuje javno okupljanje 100 metara od zgrada Vlade, Sabora, Ustavnog suda i vašeg ureda?
- Bio sam u Saboru kad je to uvedeno i bio sam protiv takvih odredbi zakona jer ne mislim da je dobro unaprijed i zauvijek ograničiti okupljanje, pa makar to bilo i pred Vladom ili Uredom predsjednika. To, naravno, ne znači da bih baš svakoga pustio pred te institucije, recimo, nasilnike. Otkad sam u Uredu, bila su tu dva javna okupljanja nezadovoljnih ljudi (prvo seljaci, a onda branitelji) i u oba slučaja nisam pozvao policiju da potjera prosvjednike. Ljudi imaju pravo reći što ih muči.
Nije vrijeme za revidiranje ugovora s Vatikanom
*Podržavate li kazneno kažnjavanje novinarske klevete? Trebaju li novinari ići u zatvor za klevetu?
- Kaznenu odgovornost za klevetu imaju mnoge europske zemlje i mi ne bismo bili iznimka. Složit ćete se sa mnom da ni novinari, kao ni drugi građani, nemaju pravo lagati i moramo naći mehanizam kojim ćemo kažnjavati onoga tko laže i drugoga lažno okrivljava. Nisam za to da se novinare šalje u zatvor, ali jesam za to da njihove medijske kuće plate novčane kazne ako se koga okleveta.
*Pokazuje li Katolička crkva u Hrvatskoj dovoljno socijalne osjetljivosti s obzirom na situaciju u Hrvatskoj? Je li skori dolazak Pape dobra prilika za reviziju financijskih ugovora s Vatikanom?
- Dolazak Pape u Hrvatsku puno znači i treba ga gledati, prije svega, kao dolazak državnika. Mislim da će to biti plus u našim naporima za ulazak u EU. Na pitanje ponaša li se Crkva odgovarajuće socijalnoj situaciji teško je odgovoriti jednoznačno jer imamo i dobrih i loših primjera. Kad je riječ o reviziji ugovora, imali smo praksu da se nije inzistiralo na ukupnom izvršavanju potpisanih obveza kad je država bila u financijskim problemima. Kad bi se definitivno pokazalo da država ne može ili može s velikim teškoćama ispunjavati svoje obaveze prema Crkvi, siguran sam da bi se i na strani Crkve našlo razumijevanja za revidiranjem pojedinih dijelova ugovora. No, to trenutno nije tema i mislim da ovog trenutka Crkva ne ugrožava ekonomsku situaciju.
*Nije tema iako i sami spominjete tešku socijalnu situaciju, tešku gospodarsku krizu i previsoku nezaposlenost?
- Hajdemo malo racionalizirati stvari! To nije ni jedini ni najveći trošak u ovoj državi. Oko toga je postignut konsenzus u ovom društvu. Vjerske potrebe građana treba na neki način financirati i nađen je ovaj model. Sigurno, ako se drastično promijene okolnosti, može se razgovarati o drukčijem modelu.
*Jeste li zadovoljni aktivnostima MVPEI-ja na izvlačenju naših radnika iz Libije?
- Pratio sam pomno sve što se događa i zaključio da je Ministarstvo vanjskih poslova učinilo sve što je bilo moguće i obavilo svoj posao.
*Kriza u Libiji pokazala je da, iako smo pomorska zemlja, nemamo vojni brod koji bismo poslali po naše državljane, a ni vojni avion. Kako to komentirate kao vrhovni zapovjednik?
- Nije to velika novost. Naši su vojni potencijali sukladni zadaćama vojske, a zadaća joj nije da ide na daleka mora, u Libiju, nego da štiti Jadran. Tome je prilagođena naša vojska. Naša politika nije takva da se očekuje da bismo svojom tehnikom išli na Bliski istok, ali zato imamo NATO i partnerstvo kojim pokrivamo svoje vojne potrebe. Razumijem da su ljudima čiji su članovi obitelji bili u Libiji pojačane emocije, ali trebamo sagledati realno i vidjeti da se učinilo sve što se moglo.
'Vlada i ja provodimo istu proeuropsku politiku'
*Kako gledate na događanja u arapskom svijetu, na tzv. arapsku revoluciju?
- Jasno je da je narodu bilo dosta situacije u kojoj je živio. Često se ljudi pitaju je li moguće da se ta situacija prelije i kod nas. Mislim da nije jer ljudi ovdje protestiraju zbog ekonomskih razloga, a ne zato što imamo diktaturu i to je ona bitna razlika.
*Kako očekujete da će se odvijati nastavak procesa priključenja EU-u? I za Hrvatsku i za regiju.
- Imamo još problema s poglavljima pravosuđe i tržišno natjecanje. Moramo nastaviti na tome raditi i mislim da ambicija zaključenja pregovora u lipnju nije nerealna. Nema nijednog razgovora o Hrvatskom priključenju EU-u, a da u to nije bila uključena i regionalna politika. Mislim nastaviti regionalnu politiku i da je ona od suštinske važnosti za napredak RH i da je jedan od stupova naše budućnosti i sigurnosti. Neće me zaustaviti oni koji misle da treba biti drukčije. Kad dobiju izbore, mogu provoditi neku svoju politiku. Trenutno je izabrana vlada koja prihvaća i provodi istu ili sličnu proeuropsku politiku kao i ja i mi to radimo na način za koji mislimo da je najbolji za Hrvatsku te za to imamo izborni legitimitet.
*Kako napreduje rješavanje krize vlasti u BiH? Nazire li se rješenje?
- U Hrvatsku stiže gospodin Milorad Dodik s kojim ćemo razgovarati o rješavanju statusa Hrvata u Republici Srpskoj i problemu sa zagađenjem Slavonskog Broda. Mislim da su vodeći političari u BiH blizu rješenju i kompromisu u kojem nitko neće biti na gubitku i na kojem će moći krenuti u dva važna procesa – ustavnu reformu koja će oživjeti jednakopravnost s jedne strane te otvaranje europskih procesa, što je najvažnije za budućnost BiH.
