Treba odvojiti kukolj od žita, nismo svi kriminalci, poručili su radnici Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje s konferencije za novinare, koju su sazvali ogorčeni pisanjem dijela medija u kojima ih se naziva 'nemani koja ždere vaše mirovine' uslijed raznih malverzacija mirovinama
'U HZMO-u postoje ljudi koji se bave nezakonitim radnjama, koje se neosporno mora procesuirati sukladno zakonu', priznaje i sama predsjednica Radničkog sindikata HZMO-a Višnja Stanišić, ali i upozorava da je 'izjava da su zbog pojedinačnih
kriminalnih radnji svi zaposlenici HZMO-a kriminalci uvredljiva za svakoga tko svoj posao obavlja savjesno i korektno, a takvih je u Zavodu većina'.
'Proglašavanje HZMO-a 'nemani koja ždere vaše imovine' uvreda je ne samo za zaposlene, nego i za sve korisnike usluga Zavoda', smatraju u sindikatu, dodajući da je na njih otvorena hajka i pitaju se što će biti i tko će preuzeti odgovornost ako se nešto dogodi, a već sad imaju zaštitare. Plaćaju ih, kažu, četiri milijuna kuna, a bili bi sretniji da ih nemaju, no smatraju ih neophodnim zbog nekoliko pokušaja ubojstava radnika te svakodnevnih prijetnji vezanih uz primjenu ovršnog zakona.
Govoreći o brojkama, a 'osim podatka da je u HZMO-u zaposleno 3.193 ljudi, nijedna iznesena u dnevnom tisku nije točna', Stanišić je kazala da je 'prosječna neto plaća u HZMO-u 5.572 kune te da su mala plaća te velik obim, složenost i stresnost posla razlozi zbog kojih do prije početka krize nisu mogli zaposliti pravnike ili informatičare jer se na natječaje javljalo manje ljudi nego što je potrebno, a zbog navedenih razloga, i oni koji se jesu zapošljavali, brzo su napuštali Zavod'. Iz sindikata su se požalili da rade 'radnici u neprimjerenim uvjetima rada, posebice u područnim službama, provode 33 zakona koji se stalno mijenjaju, 26 međunarodnih ugovora plus razne odluke dnevne politike koje moraju provesti preko noći'.
'Voljeli bismo da je Hrvatska uređena pravna država, pa da imamo samo jedan zakon koji regulira mirovinsku problematiku i da isti bez izmjena traje barem godinu dana. Tek tada bi se moglo pristupiti preustroju Zavoda u pravom smislu riječi', naglasila je Stanišić. Što se tiče viška radnika u Zavodu, a u svjetlu najava resornoga ministra Miranda Mrsića da se njihov broj kreće oko 300, Stanišić kaže da 'viška možda ima, ali isključivo na radnim mjestima savjetodavne prirode koje je kreirala dnevna politika, dok izvršitelja nedostaje, no koliko savjetnika postoji, nije im poznato jer radnici imaju samo formalni pristup upravnom vijeću HZMO-a'.
Zbog svega strahuju kako će dalje brzo i kvalitetno obavljati svoje poslove, pogotovo uz najavu nove mirovinske reforme, a razočarani su ministrovom najavom da će iz portfelja Zavoda biti izuzete dionice kojima raspolaže i prebačene u Ministarstvo financija. Smatraju to 'nedostatkom povjerenja u Zavod', ali i očekuju dogovoreni sastanak s ministrom Mrsićem, apelirajući na pojednostavljenje sustava, ali ne napamet i ne preko noći.
