Bošnjaković je na pitanje u Dnevniku Nove TV kada će se zatražiti izručenje Tihomira Purde Hrvatskoj odgovorio da, prema jučerašnjem dogovoru s izaslanstvom Republike Srbije, DORH tek treba dobiti kopiju spisa, koje ima tužiteljstvo Republike Srbije, a nakon toga će DORH razmotriti i analizirati sve ono što u spisu ima.

'Nakon takve analize i nakon što pregledaju spis, oni će donijeti daljnje odluke vezane uz slučaj Tihomira Purde', rekao je Bošnjaković.

Upitan hoće li Hrvatska preispitati okolnosti pod kojima je Purda kao logoraš i osoba koja je bila mučena i zlostavljana potpisao izjavu na osnovu koje ga se danas tereti za ratne zločine, ministar pravosuđa je odgovorio da tek trebamo dobiti spis i DORH tek treba vidjeti što u spisu ima, da li takva izjava uopće postoji ili ne".

Istaknuo je kako će analizirati i preispitati svaki dokaz koji postoji u spisu.

Na pitanje zašto ranije Purdu nisu pozvali, ispitali i obavijestili kada su vidjeli da se nalazi na međunarodnoj tjeralici, Bošnjaković je kazao da se 'to naprosto ne smije'. "Ako postoji međunarodna tjeralica, niti jedno državno tijelo ne smije nikoga obavijestiti da protiv njega postoji tjeralica i na taj ga način ga na neki način skrivati od eventualnih postupaka".

Naglasio je da je Hrvatska pravna država i opredijelili smo se da naša državna tijela funkcioniraju temeljem zakona. "Mi stječemo međunarodni ugled, međunarodna zajednica vidi da je Hrvatska doista pravna država i naša tijela moraju funkcionirati sukladno zakonu", dodao je.

Upitan jesu li točne spekulacije da bi se Purdin predmet vodio u Hrvatskoj, ali pod pravnim nadzorom Srbije tj. ako Srbija ne bude zadovoljna procesuiranjem može ga aktivirati s svoje strane te da li to znači da će biti nekakvo regionalno pravosuđe, Bošnjaković je odgovorio kako neće biti zajedničkog regionalnog pravosuđa te kad jednom predmet dođe na hrvatski sud, a hrvatska je suverena država, predmet će se voditi pred našim sudom. "Da li je netko zadovoljan ili nije, to je druga stvar. Ali mi smo tada jedini suvereni taj predmet voditi i mi ga vodimo i voditi ćemo ga temeljem zakona ako takav predmet dođe pred naš sud ", kazao je. Dodao je da kada se predmet jednom procesuira pred našim pravosuđem tada se predmet ne može "seljakati" u drugu ili treću državu.

Na pitanje spominje li se ime potpredsjednika Hrvatskog sabora Vladimira Šeksa u kontekstu odgovornosti za ratne zločine u postupcima sudova bivše SFRJ u razdoblju od 1990. do 1992., ministar pravosuđa je odgovorio da "to nije čuo ni na jednom službenom mjestu".

Bošnjaković je rekao kako Hrvatska želi da i Srbija donese dopunu zakon o oprostu jer postoji određeni broj presuda Vojnih sudova u bivšoj SFRJ, koji danas više ne postoje, a na osnovi kojih su neki hrvatski građani osuđeni za oružanu pobunu i rušenja ustavnog pravnog poretka. Želimo da se taj zakon izmjeni da se i da se u njega uključi oprost za razdoblje od 1990. i dalje.