Nakon izlaska sa sastanka, Branimir Mihalinec iz Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama rekao je kako su sindikati odmah odbili takav prijedlog. 'Riječ je o 30 milijuna kuna do kraja godine! Smatramo da Vlada nema pravo ići s takvim zahtjevom. Odbit ćemo bilo kakvu pomisao o suspenziji', rekao je. Dodao je da se protivi Vladinoj ideji o povratku u škole 11. svibnja, nazvavši takvu odluku 'prividom nastave'. 'To je slično ideji da cijeli sustav obrazovanja može nadoknaditi teta Đurđa na Trećem. Poruka roditeljima je - nek se snalaze, nek gledaju tetu Đurđu', rekao je Mihalinec koji je podsjetio da je prijedlog o podizanju plaća po modelu 2+2+2 Plenkovićev prijedlog.

Novinarima se obratio i ministar rada Josip Aladrović. 'Svi ekonomski pokazatelji su takvi da moramo raditi uštede na svim pozicijama. Zato smo i ponudili sindikatima da odustanu od povećanja koja smo dogovorili ranije. Što se tiče reakcije sindikata, nismo naišli na slične ekonomske poglede. Zatražili smo odricanje od povećanja do 31.12., jer kraj godine je rok kad se ponovno pregovaraju osnovice. Nastavit ćemo pregovore uz to da sindikati trebaju shvatiti da neće doći do smanjenja plaća, već samo neće doći do rasta', rekao je.

Glavni tajnik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić prozvao je predstavnike Vlade za "destrukciju argumentiranog dijaloga". Ustvrdio je da ni jedan ozbiljan ekonomist u zemlji ne podržava smanjivanje ukupne potražnje ni primanja ljudi u javnim službama, te da ni jedna zemlja u EU ne smanjuje primanja, a neke i podižu plaće u javnom sektoru. No, hrvatska Vlada, kaže Ribić, ide obrnutim putem jer dolaze izbori pa želi zadovoljiti pritisak utjecajnih poslodavaca i dijela medija.

Predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Igor Radeka poručio je da javni sektor izvlači zemlju iz krize, dok je dio sustava znanosti prenapregnut te u izvanrednim okolnostima radi izuzetno dobro. "Ovo bi svakako bilo shvaćeno kao kazna", kazao je. Sindikalni predstavnici, dodao je, upozorili su na razmjere štete ustraje li Vlada u zahtjevu za odustajanjem od dogovorenog povećanja osnovice i božićnicom i regresom. "Tražili smo da povuku prijedlog, da još jednom dobro razmisle kuda to vodi", rekao je Radeka i najavio da će se sindikati o svemu očitovati kad pisanim putem dobiju prijedloge.

U nastavku godine raniji potpisi na ugovore jamče višestruko povećanje plaća kroz rast osnovice po dva posto od 1. lipnja i od 1. listopada (siječanjska je već iskorištena) te, kad je o prosvjeti riječ, dodatno povećanje plaća kroz koeficijente, i to za jedan posto od 1. lipnja i dva posto od 1. siječnja 2021. godine, nakon što je u prosincu iskorištena prva povišica od tri posto.

Po tom dogovoru prosvjeti su plaće trebale rasti više od 13 posto, a javnoj upravi nešto više od šest posto. Povrh toga, dogovorena je isplata po 1500 kuna regresa i božićnice.

Vlada u pregovorima može tražiti odustajanje od preostalih neiskorištenih povišica, dviju u upravi i većem dijelu javnog sektora te četiriju u obrazovanju (uz odustajanje od regresa i božićnice), ali isto tako moguć je i zahtjev da se režu i dostignute plaće. Samo na regresu i božićnici država bi uštedjela 750 milijuna kuna!

Zanimljivo, Vlada nije pokrenula promjene dodatka u granskom kolektivnom ugovoru u zdravstvu, zaključenog u rujnu prošle godine, koji je zaposlenima u tom sektoru povećao plaće oko sedam posto. Zdravstvu bi, dakle, ostala izborena sektorska povišica od sedam posto, ali bi, kao i sve druge, i njih pogodilo odustajanje od općeg povećanja osnovice za dva posto već od lipnja te dodatnih dva posto od listopada.

Ministar Tomislav Ćorić kazao je tek da 'u ovom trenutku rezanje plaća u javnom sektoru za 10, 20 ili 30 posto nije nešto što Vlada rado želi učiniti', ne ulazeći u detalje kako je došao do spomenutih postotaka, donosi Večernji list.