Baš nitko ne želi raditi na hitnoj pomoći, svi bi mladi liječnici bili dermatolozi, plastični kirurzi ili radiolozi. Pokazao je to natječaj za specijalizacije u pet velikih hrvatskih bolnica raspisan prošlog mjeseca. Što to znači za pacijente, ali i što govori o hrvatskom zdravstvu?
Raditi na Hitnoj najbolji je posao na svijetu, kaže za RTL Ivan Gornik, pročelnik Objedinjenog hitnog prijema KBC-a Zagreb.
'Dinamičan je, zahvalan je, brz je, rezultati se postižu odmah. Nema puno okolišanja i mudrovanja. Potezi se brzo vuku i rezultati se brzo vide. Lijep je to posao jako', poručio je.
Pa zašto ga, onda, nitko ne želi? 'Zato što je to težak posao, odgovoran. Ne možete ići ranije s posla, nemate puno veću plaću ili imate manju plaću. Nemate, zapravo, nikakav benefit da radite jedan od najodgovornijih poslova u medicini', tvrdi Gornik.
vezane vijesti
A možda je problem i u tome što se hitna ne može raditi privatno? Predsjednica povjerenstva Hrvatske liječničke komore misli da razlog ipak nije taj.
'Vjerujem da su mlade kolege upoznati koliko starije, iskusne kolege provode na poslu i koliko imaju broj prekovremenih sati, koliki je veliki burn out i očekivano je da mlađe kolege biraju specijalizacije koje će im donijeti dobar omjer privatnog i poslovnog segmenta života', objašnjava Marija Rogoznica, predsjednica Povjerenstva HLK za mlade liječnike.
Nije specijalizacija hitne medicine jedina koja je trenutno nepopularna. Iako se svijet posljednjih godina suočavao s velikom zdravstvenom COVID krizom pa se očekivalo da će porasti zanimanje za te grane medicine to se nije dogodilo.
'Specijalizacije za koje je interes najmanji su ove godine klinička imunologija i alergologija i infektologija što nas je pomalo i iznenadilo', kazao je Alen Ružić, ravnatelj KBC-a Rijeka.
