Proteklog tjedna dio njemačkih katolkinja okupljenih oko inicijative Maria 2.0. održao je prosvjed kojim su ukazale na nužnost promjena unutar Rimokatoličke crkve, posebice onih koje se odnose na dominaciju muškaraca u toj najbrojnijoj kršćanskoj zajednici na svijetu. Broj vjernica prosvjednica raste iz godine u godinu, dobio je potporu pojedinih biskupa te se iz Njemačke širi na susjedne Austriju i Švicarsku, a tportal uz pomoć sociologa religije Ivice Maštruka istražuje korijene tog pokreta te analizira može li on donijeti fundamentalne promjene unutar tradicionalne strukture Crkve
Pokret za ravnopravnost muškaraca i žena unutar Rimokatoličke crkve nastao je u siječnju ove godine u Münsteru u saveznoj pokrajini Sjeverna Rajna - Vestfalija, uz Bavarsku najkatoličkijem dijelu Njemačke. Pet vjernica udružilo se početkom godine protiv muške dominacije unutar Crkve pozvavši vjernike na 'crveni prosvjed' koji je održan proteklih dva tjedna pred crkvenim vratima Župe sv. Križa u Münsteru. Tijekom prosvjeda vjernice okupljene oko inicijative nisu ulazile u crkvu, a odbijale su i obavljati svoje svakodnevne volonterske poslove vezane uz nju.
vezane vijesti
Zahtijevajući temeljitu reformu i ravnopravnost žena i muškaraca te snažno osuđujući seksualno zlostavljanje unutar Rimokatoličke crkve, prosvjednice su se obratile papi Franji poslavši mu konkretne zahtjeve. Između ostalog, traže zabranu obavljanja crkvene službe svima onima koji su drugome nanijeli tjelesne i duševne boli, ali i svima koji su zataškavali zlostavljanja.
Prosvjednice traže i da se zlostavljači prepuste svjetovnim sudovima te da pritom crkveni sudovi počinju surađivati s državnim institucijama, ali i ukidanje celibata, pristup ženama u sve crkvene službe i urede te prilagođavanje crkvenog seksualnog morala životnim okolnostima samih crkvenih dužnosnika.
Srž inicijative
O kakvim je potencijalnim reformama riječ, govori i sam naziv inicijative, Maria 2.0. Prema inicijatorici pokreta Barbari Stratmann, ime inicijative opravdano je činjenicom da izvorna Maria 1.0. označava Mariju kao idealnu sliku tihe, pobožne i radu okrenute žene, dok oznaka 2.0 znači novi početak. 'Postavimo sve na nulu, više nismo takve', formulirala je Stratmann srž inicijative.
Inicijativi su se pridružile vjernice iz najmanje 50 katoličkih župa u Njemačkoj, javljaju tamošnje novinske agencije, dodajući kako je najveći uspjeh pokret za crkvenu ravnopravnost ostvario u Essenu, Freiburgu i Münsteru, u kojima je u bdijenju sudjelovalo gotovo tisuću vjernica i vjernika.
Podrška je stigla i iz Saveza katoličkih žena Njemačke (KDFB), udruge što broji više od 200.000 članica koje su nedavno podržale ratifikaciju Istanbulske konferencije, a svoj blagoslov inicijativi dao je i osnabriški biskup Franz-Josef Bode te djelomice njegov minsterski kolega Jörg Hagemann moleći s prosvjednicama ispred župe, da bi potom ipak predvodio misno slavlje u samoj crkvi.
Iako takvi pokreti unutar Rimokatoličke crkve nisu novost, teško da će inicijativa koja dolazi iz dijela njemačkih katolkinja ostvariti uspjeh, mišljenje je Ivice Maštruka, sociologa religije i dobrog poznavatelja prilika u odnosima između države i Katoličke crkve.
Marginalne laikinje
'Riječ je još uvijek o marginalnim reformskim skupinama laikinja koje vape za demokratizacijom Crkve. Slični pokreti javljaju se nakon Drugog vatikanskog koncila, najvažnijeg crkvenog događaja 20. stoljeća koji je bio okrenut otvaranju modernom društvu. Najvažnije odluke tog crkvenog sabora bile su slavljenje mise na narodnim jezicima i otvoreniji pristup drugim svjetskim religijama, dok su preskočena pitanja žena unutar Crkve', podsjetio je ugledni diplomat te nekadašnji jugoslavenski i hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici.
Maštruko pojašnjava kako se na demokratizaciju Crkve, koju traže skupine njemačkih laikinja, u samom vrhu Rimokatoličke crkve gleda kao na herezu te dodaje da su slične inicijative zabilježene i u Hrvatskoj krajem 60-ih i početkom 70-ih godina prošlog stoljeća, kada je unutar Crkve bezuspješno pokušano implementiranje dijelova civilnog društva pri biranju biskupa. Vjernici su, naime, tada pokušali uvesti pravilo da oni sami biraju biskupa, no taj je pokušaj neslavno propao.
Tportalov sugovornik podsjeća kako je papa Franjo nedavno, govoreći o pitanjima uloge žene u Crkvi i njihovu zapošljavanju na važnim mjestima u Rimskoj kuriji, pojasnio da je svjestan njihova malog broja, ali i da je istovremeno odlučno isključio mogućnost svećeničkog ređenja žena.
'Ivan Pavao II je po tom pitanju bio jasan te je zatvorio vrata, a ja se na to više neću vraćati', kazao je aktualni papa.
'Službeno objašnjenje Vatikana o neređenju žena je teološke naravi i teško je očekivati da će netko od idućih papa odstupiti od takve prakse. Mjesto žena u Crkvi bit će i nadalje rezervirano isključivo za redovnice i redovničke zajednice, dok će njihova najviša dužnost biti predstojnice samostana. Zaređenje žena za svećeničke dužnosti pak ne treba očekivati u skorije vrijeme', zaključio je Maštruko.
