Politički analitičari i anketari koji rade za vlade u europskim državama sve više predviđaju pobjedu bivšem predsjedniku, što bi bio jedan od iznenađujućih povrataka u povijesti, piše Politico.

Nitko ne misli da kandidatkinja Demokratske stranke, aktualna američka potpredsjednica Kamala Harris, nema šanse, no njezin bi izbor uvelike bio nastavak statusa quo. Trumpova pobjeda izazvala bi cunami panike diljem Europe, a ona je uglavnom bez kormila i već mora prebroditi dva rata na svojoj periferiji. Da, Europska unija već je preživjela Trumpov mandat, a neki smatraju da je tijekom tog razdoblja postala i snažnija. Ali u europskim prijestolnicama došlo je do konsenzusa: povratak Trumpa ohrabrio bi ruskog predsjednika Vladimira Putina, potencijalno pokrenuo destruktivan trgovinski rat i rasplamsao političke podjele diljem kontinenta.

Ne samo da je Europa trenutno posebno slaba, s posrnulim gospodarstvom i posrnulim liderima u Njemačkoj i Francuskoj; bio bi to drugačiji Trump od onog koji je drmao na samitima NATO-a i međunarodnim skupovima od 2016. do 2020. Kao prvo, više ne bi bio donekle zapriječen američkim dužnosnicima koji su ga nastojali obuzdati tijekom njegova prvog mandata. S druge strane, predsjednik koji je jednom nazvao EU jednim od američkih 'najvećih suparnika' vjerojatno bi preko Atlantika gledao na Europu kao na ozbiljan problem.

'Drugi Trumpov mandat bio bi drugačiji', kaže Leslie Vinjamuri, direktorica programa za SAD i Ameriku u Chatham Houseu, britanskom think tanku. 'On sada zna koga kriviti zato što mu je naštetio i na međunarodnoj sceni i kod kuće te je razradio sa svojim timom neke planove za to', dodaje.

Ohrabreni Putin

Nakon što je Trump pobijedio 2016., europski su se čelnici mogli tješiti time da je, što god se događalo preko Atlantika, sam kontinent stabilan i siguran pod vodstvom moćne njemačke kancelarke Angele Merkel. Ovaj put europsko vodstvo uglavnom izostaje. Njezin nasljednik Olaf Scholz jedva drži svoju koaliciju u Njemačkoj na okupu, a francuskog predsjednika Emmanuela Macrona ohrabrena francuska krajnja desnica svela je na figuru.

U međuvremenu regija oko Europe gori. Ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku zaokupljaju pozornost čelnika i crpe zapadne vojne i financijske resurse. Bez stalne potpore iz Washingtona postavljaju se ozbiljna pitanja o tome koliko će se Ukrajina još moći održati protiv Putinovih snaga.

U Londonu je nova britanska vlada Keira Starmera zabrinuta zbog mogućnosti da Trump okrene leđa Volodimiru Zelenskom, ukine vojnu pomoć Kijevu ili je uvjetuje trenutnim mirovnim pregovorima kojima bi se ustupio teritorij Moskvi.

Trumpovo obećanje da će okončati rat u Ukrajini u roku od 24 sata od preuzimanja vlasti ozbiljno se shvaća i u drugim europskim prijestolnicama. 'Pomoć bi mogla prestati preko noći', rekao je jedan od europskih diplomata. 'Putin će to htjeti iskoristiti i reći - da, uzimam Donbas i Krim, a onda ću čekati svoje vrijeme do sljedećeg puta', dodaje.

A taj sljedeći put mogao bi biti ruski napad na zemlje poput Estonije, Litve ili Latvije, sve članice EU-a i NATO-a.

Francuska je već, zabrinuta zbog potencijalnog povratka Trumpa, pozvala druge europske zemlje da pojačaju svoje vojne sposobnosti. 'Ne možemo dopustiti glasačima u Wisconsinu da odlučuju o europskoj sigurnosti', rekao je francuski ministar za Europu, Benjamin Haddad, za Politico.

Haddad je istaknuo da će Francuska surađivati ​​s onim tko pobijedi na američkim izborima, ali je inzistirao na tome da Europa mora hitno smisliti kako djelovati u svijetu u kojem se više ne može računati na Washington. 'To je naša europska sigurnost', rekao je Haddad. 'Moramo biti sposobni podržati Ukrajince bez obzira na rezultat američkih izbora', poručio je. Problem je u tome što su europski čelnici, uključujući Francusku, zagovarali jačanje svojih vojski u posljednje dvije godine, no osim Poljske, mali broj njih uspio je u tom planu.

Strahovi od trgovinskog rata

Druga europska preokupacija je da će Trump ponovno pokrenuti transatlantski trgovinski rat. Zaprijetio je da će uvesti carine od 10 do 20 posto na sav uvoz u SAD kako bi se u Americi otvorila nova radna mjesta u proizvodnji. I dok je po tom pitanju Peking i dalje u središtu njegova bijesa, prošli tjedan nazvao je EU 'mini Kinom'.

Najviši europski trgovinski dužnosnici nedavno su rekli veleposlanicima EU-a da će biti spremni reagirati na potencijalne trgovinske sporove ako to bude potrebno. U Londonu je rizik od ponovnog trgovačkog rata također u mislima Starmerova tima. Poput svojih europskih kolega, britanski dužnosnici rade na planovima za nepredviđene situacije ako Trump pobijedi i odluči ostvariti svoje prijetnje carinama.

Predložio je, naime, stopostotne carine na sva uvezena vozila, što bi bila katastrofalna vijest za zemlje sa značajnom autoindustrijom. Primjerice, njemačko gospodarstvo, koje je trenutno u lošoj situaciji, pretrpjelo bi udar od 0,23 posto na bruto domaći proizvod kao rezultat Trumpove trgovinske politike, prema studiji koju je objavila London School of Economics (LSE).

'Ove će carine utjecati na američko gospodarstvo, a ne samo na kineski i europski sektor, tako da bi izbor Trumpa i njegovo inzistiranje na takvoj politici mogli biti užasni za gospodarstva diljem svijeta', rekao je autor studije Aurélien Saussay.

Antagonizam izazvan trgovinskim ratom ne bi imao samo ekonomski učinak. Što se tiče sigurnosti, London je tradicionalno jedan od najbližih saveznika Washingtona. Ali političke napetosti već su vidljive. Odnosi između Trumpa i Starmerove nove vlade lijevog centra već su u problemima. Trump je kritizirao Starmerovu 'krajnje lijevu' Laburističku stranku jer je poslala aktiviste kako bi pomogli Harris u kampanji, što smatra stranim uplitanjem u američku demokraciju. Njegova kampanja podnijela je i pravnu tužbu protiv te stranke.

Trumpova povijest odnosa na Bliskom istoku još je jedan razlog za zabrinutost Europljana. U svom prvom mandatu odbacio je tako iranski nuklearni sporazum, a podržale su ga Njemačka, Francuska i Velika Britanija.

'Drugi Trumpov mandat doživjet će povratak njegove politike 'maksimalnog pritiska' na Iran, što bi moglo uključivati ​​mogućnost izravnih napada i ciljanih ubojstava', prema analizi Instituta Europske unije za sigurnosne studije.

Europske podjele

Kao treći problem stvorio se utjecaj pobjede Trumpa na same odnose među europskim državama. U SAD-u je on političar koji izaziva najveće podjele, a također razdvaja europske vlade, što je faktor koji će dužnosnicima u Bruxellesu još više otežati koordinaciju bilo kakvog odgovora na razini EU-a o trgovini ili sigurnosti.

Čelnici u Londonu, Berlinu i Parizu mogli bi ustuknuti pred Trumpovom pobjedom. Ali europski autoritarci i ekstremno desničarski čelnici, poput mađarskog premijera Viktora Orbána i talijanske Giorgie Meloni, to će vidjeti kao opravdanje svojih pozicija.

Orbán, koji je zgrozio druge europske čelnike otputovavši u posjet Putinu prošlog ljeta, bio je redovit na okupljanjima ultrakonzervativaca u SAD-u, kojima dominira Trump. Zbog toga su neki naveli da nagađaju da bi mogao biti sretan što će brzo čestitati bivšem predsjedniku SAD-a, čak i ako izborni rezultat ne bude posve jasan.

Što se Meloni tiče, njezini saveznici u Rimu kažu da bi ona bila u savršenoj poziciji za to da djeluje kao novi europski saveznik Trumpa. Andrea Di Giuseppe, član talijanskog parlamenta koji predstavlja Talijane u Sjevernoj Americi i član stranke Braća Italije, rekao je da bi Rim pozdravio pobjedu Trumpa. 'Ako predsjedniku Trumpu treba posrednik s Europom, tko je bolji od Giorgie Meloni?' rekao je Di Giuseppe.

Čak i u Njemačkoj neki vide priliku u Trumpovoj pobjedi. Međutim ona nije pozitivna. Visoke osobe unutar vlade privatno priznaju da bi se koalicija kancelara Scholza vjerojatnije raspala ako Harris pobijedi. To je zato što bi mogućnost povratka Trumpa u Bijelu kuću bila tolika prijetnja globalnoj političkoj stabilnosti da bi sve tri stranke vladajuće koalicije morale dobro razmisliti prije nego što raskinu svoje savezništvo.