Kako bi odlazak u vrtić i školu trebao izgledati još nije u poznato jer se čeka da Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) izradi i objavi preporuke, a o svemu će se nakon toga očitovati i nadležno Ministarstvo. Istovremeno, Grad Zagreb provodi anketu među roditeljima s pitanjem žele li da njihovo dijete pohađa školu od 11. svibnja. Uz svu silu pitanja roditelje vrtićke djece muči i kako će to izgledati u vrtićima, posebno u većim gradovima, u kojima su u pojedinim vrtićima grupe prenapučene.

I dok se čekaju preporuke HZJZ-a, epidemiolog, dr. Bernard Kaić je objasnio što bi mogli imati u Hrvatskoj, mi smo pogledali kakve je preporuke izdala, neusporedivo od Hrvatske bogatija Norveška čije su brojke po pitanju Covida-19 vrlo dobre, ali su se tamo javili pojedini epidemiolozi smatrajući da su trebali ići švedskim putem.

Norveški ministar obrazovanja, Guri Melby, tako je izdao smjernice prema kojima se treba izbjegavati da jednom mjestu bude više djece. U praksi to znači da u vrtićima bude maksimalno troje djece na odgojiteljicu skupinama do tri godine i šestoro djece po odgojiteljici za djecu od tri do šest godina, piše The local.no.

Sastav skupina može se mijenjati, ali ne više od jednom tjedno.

Djelatnici vrtića još uvijek mogu tješiti i maziti djecu u svojoj grupi, ali trebali bi nakon toga oprati ruke. Savjetovano je smanjivanje broja igračaka radi lakšeg čišćenja, a igračke ne treba dijeliti između malih skupina bez čišćenja. Također je zabranjeno donošenje igračka od kuće i djeca trebaju biti na otvorenom što je više moguće.

Djeca ne bi smjela dijeliti hranu ili piće, a djelatnici vrtića moraju se držati na udaljenosti od barem jednog metra od ostalih odraslih.

Svi odrasli koji rade u vrtićima trebaju često i temeljito oprati ruke najmanje 20 sekundi, prije nego što ih osuše papirnatim ručnicima za jednokratnu upotrebu.

Također savjetuje se vrtićima da postave plakate s objašnjenjem režima pranja ruku i da razviju 'rutine koje djecu mogu zabavljati'.

Savjetuje se da djeca ostanu kući ako pokazuju čak i blage simptome respiratornih bolesti, smjernice naglašavaju, međutim, da djeca i djelatnici vrtića s tipičnim simptomima alergije na trave i pelud, kao što su svrbež očiju, kihanje i curenje iz nosa, mogu ići u vrtić.

Ako s djetetom u kući živi netko tko pripada rizičnoj skupini u tom slučaju djeca ne bi trebala u vrtić. Tu se misli na ​​ljude s kroničnom plućnom bolešću - poput astme - dijabetesa, raka, kardiovaskularne bolesti ili visokog krvnog tlaka. Ako dijete živi ili je u bliskom kontaktu s nekim tko ima potvrđenu infekciju koronavirusom, ono bi trebalo biti u karanteni i ne smije pohađati školu ili vrtić.

Ako je moguće, roditelji bi trebali izbjegavati ulazak u vrtić, djeca umjesto toga susreću se s osobljem na ulazu, a roditelji ih kupe na istom mjestu prilikom preuzimanja.