Da su parlamentarni izbori provedeni početkom studenog (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi i ovaj mjesec bio relativni izborni pobjednik. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 28,4 posto (prema 27,5 posto iz listopada). Rast potpore stranci na vlasti nisu omeli događaji u brodogradilištima, afera s lažnim SMS-ovima niti najnoviji spor na relaciji Vlada – predsjednica Grabar Kitarović, prenosi N1.

S druge strane SDP je zabilježio novi najniži rezultat (sada 17,4 posto prema 17,7 posto iz listopada).

Živi zid je na trećem mjestu s izborom od 12,1 posto (malo manje od prošlomjesečnih 12,4 posto). Most je zaustavio tromjesečni negativni trend te je ovaj mjesec zabilježio izbor od 6,3 posto (prije mjesec dana 6,0 posto). Među prve četiri stranke na ljestvici rejtinga u odnosu na prošli mjesec dvije su stranke zabilježile međumjesečni rast (HDZ i Most), dok su ostale dvije (SDP, Živi zid) zabilježile međumjesečni pad izborne podrške.

Na ljestvici rejtinga političkih stranaka iza vodećeg četverca s izbornom potporom od 3,4 posto slijede Neovisni za Hrvatsku (u listopadu 3,5 posto) i HSS sa 3,2 posto (prije mjesec dana 3,5 posto). Dvije su stranke zabilježile izbor od 2,1 posto: Stranka BM 365 (u listopadu 2,9 posto) i Glas (u listopadu 1,8 posto). Iznad jedan posto izborne podrške su četiri stranke: Pametno i IDS (po 1,9 posto), HNS (1,7 posto) i Hrast (1,1 posto). Tri su stranke s izborom manjim od 1 posto: HSU, HSLS i HDSSB (po 0,6 posto). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 3,4 posto. I u ovomjesečnom je istraživanju zabilježen relativno visoki udio neodlučnih birača koji sada iznosi 13,3 posto (prema prošlomjesečnih 13,1 posto).

U usporedbi s prošlogodišnjim listopadom najveći je međugodišnji pad podrške zabilježen za SDP (-5,4 postotnih bodova), dok je na izbornom kontu HDZ-a pad nešto niži (-2,9 postotnih bodova). Most bilježi pad od 2,5 postotnih bodova, dok je Živi zid jedini dobitnik među vodećim četvercem (+4,6 postotnih bodova). Od ostalih stranaka međugodišnji su dobitnici Neovisni za Hrvatsku (+1,4), Hrast i Pametno (+1,1), Glas (+0,9), HNS I IDS (+0,5).

Najpopularniji ponovno 'nitko

Na vrh ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara vratio se, nakon nakon tromjesečnog razdoblja, "Nitko" (niti jedan političar) i potisnuo predsjednicu Grabar Kitarović na drugo mjesto. "Nitko" je najučestaliji ovomjesečni odgovor s izborom od 21,1 posto (prema 20,0 posto u listopadu). Na drugom je mjestu predsjednica Grabar Kitarović s izborom od 20 posto (prema prošlomjesečnih 19,8 posto). Tako je približavanje desnim pozicijama u društvu umanjio izbor za najpozitivniju političku osobu u zemlji za jednu četvrtinu (s prošlomjesečnih 25,2 posto na sadašnjih 19,4 posto). Premijer Plenković se zadržao na trećem mjestu s 11,4 posto izbora (prije mjesec dana 9,7 posto). Ovomjesečni izbor je ujedno i najbolji rezultat premijera Plenkovića na ljestvici najpozitivnijih hrvatskih političara u posljednjih dvanaest mjeseci. Slijedi Anka Mrak Taritaš s izborom od 6,8 posto (u listopadu 7,3 posto), dok je Ivan Sinčić na petom mjestu s 4,9 posto izbora (u listopadu 6 posto). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Ivan Pernar (3,7 posto), Zlatko Hasanbegović (3,2 posto), Zoran Milanović (2,7 posto), Tonino Picula (2,3 posto) i Božo Petrov (2,2 posto). Zanimljivo je kako niti ovaj mjesec među deset najpozitivnijih hrvatskih političara nema predsjednika najveće oporbene stranke, Davora Bernardića koji s 1,2 posto izbora dijeli četrnaesto mjesto.

Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Plenković s izborom od 24,4 posto (u odnosu na 25,4 posto iz listopada). Na drugom je mjestu Davor Bernardić s izborom od 12,6 posto (u listopadu 14,4 posto). Na trećem su mjestu "Svi političari" kao zasebna kategorija odgovora s izborom od 11,8 posto (prema 12,9 posto iz listopada). Četvrto mjesto drži Milorad Pupovac s 7,7 posto izbora (u listopadu 8,5 posto), a slijedi Milan Bandić (5 posto prema 1,2 posto iz llistopada). Među deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Zlatko Hasanbegović (4,9 posto), Kolinda Grabar Kitarović (sada 3,7 posto u odnosu na 1,3 posto prije mjesec dana), Milijan Brkić (3 posto), Gordan Jandroković (2,7 posto) i Milan Kujundžić (2,4 posto).

Građani misle da Hrvatska ide u krivom smjeru

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 20,0 posto građanki/građana (prema 19,8 posto iz listopada). U ovomjesečnom istraživanju 74,3 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 74,3 posto iz listopada. Kakav je smjer zemlje ne zna 5,7 posto građana/ki. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 62,0 posto (listopadu 57,6 posto), dok je među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a taj udio niži i iznosi 50 posto. Među glasačima SDP-a udio društvenih optimista je značajno niži i iznosi svega 5,3 posto.

Razina potpore politici Vlade RH u dvadesetom i četvrtom mjesecu njezina mandata iznosi 32 posto (prema 31,6 posto iz prethodnog mjerenja u listopadu). Kad je riječ o nepodršci politike Vlade u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 50,6 posto (u listopadu je iznosila 54,7 posto). Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu koja u ovomjesečnom istraživanju iznosi 2,25 (prije mjesec dana ocjena je bila 2,15). To je najviša ocjena rada Vlade u posljednjih dvanaest mjeseci. Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,25), dok je ona najniža među glasačima Živog zida (1,75).

Predsjednica republike je za svoj rad dobila čvrstu trojku, odnosno 3,12 (u odnosu na 3,32 koliko je izmjereno početkom listopada). Tako je promjena retorike predsjednice Republike, osim na izbor za najpozitivniju i najnegativniju političku osobu u zemlji, utjecala i na ocjenu rada predsjednice. Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 1,89 (u listopadu 1,91).

Najvažnija tema/događaj u posljednjih mjesec dana su problemi u dva brodogradilišta (Uljanik i 3. maj) i to za 28,1 posto hrvatskih građana. Pojačani pritisak migranata na BiH granici prema Hrvatskoj najvažnija je tema za 10,5 posto građana, dok je rasprave o mirovinskoj reformi i prosvjed protiv reforme na trećem mjestu s izborom od 8,6 posto. Odluka suda u Londonu o izručenju Ivice Todorića Hrvatskoj najvažniji je događaj za 7,8 građana, a slijedi potvrda nagodbe za Agrokor od Višeg trgovačkog suda u Zagrebu s 5,8 posto. Iseljavanje mladih i problem s radnom snagom u zemljije izbor 5,3 posto građana. Između 4 i 5 posto su četiri teme: prosvjed u Vukovaru u organizaciji gradonačelnika Penave (4,9 posto), nepravomoćne presude Sanaderu u slučaju Hypo i HEP-Dioki (4,8 posto), optužbe žena zbog odnosa u hrvatskim bolnicama (4,7 posto), nove okolnosti u aferi lažni SMS-ovi (4,3 posto). Četiri su teme zabilježile izbor viši od 1 posto: problemi s prikupljenim potpisima za referendume (2,7 posto), prepucavanja predsjednice Kolinde i Vlade oko potpisivanja Marakeškog sporazuma (2,7 posto), sukobi u SDP-u (1,6 posto), povećanje saborskog kluba Milana Bandića (1,2 posto). Ostali događaji zabilježili su izbor od 7 posto.  *Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu; standardna greška uzorka: ±2,77% uz razinu pouzdanosti od 95%.