Da su parlamentarni izbori provedeni početkom kolovoza HDZ bi i ovaj mjesec bio relativni izborni pobjednik. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 26 posto (prema 25 posto iz srpnja). Tako se nakon tri mjeseca podrška ove stranke vraća na sličnu razinu onoj kakvu je bilježila prije izglasavanja Istanbulske konvencije.

S druge strane SDP nastavlja negativni trend koji je posljedica višemjesečne stranačke krize i unutarstranačkih sukoba. U ovomjesečnom istraživanju SDP bilježi izbornu podršku od 18 posto što je najniža izborna podrška u mjerenju preferencija stranaka od početka istraživačkog projekta CRO Demoskop od početka 2004. godine.

Drugi najniži rezultat stranka je zabilježila neposredno nakon izbornog poraza, odnosno u prvom mjerenju preferencija stranaka u siječnju 2004. godine (18,9 posto), dok treći najniži rezultat "drži" tadašnji predsjednik stranke i Vlade, Zoran Milanović kad je u srpnju 2014. godine izmjereno 19,1 posto.

Živi zid je na trećem mjestu s izborom od 13,2 posto (malo manje od prošlomjesečnih 13,4 posto što je bio i najviši izmjereni rejting ove stranke od njezinog nastanka). Slijedi Most s izborom od 7,5 posto (prije mjesec dana 7,3 posto). Među prve četiri stranke na ljestvici rejtinga u odnosu na prošli mjesec dvije su zabilježile međumjesečni rast (HDZ i Most), dok je za SDP i Živi zid zabilježen međumjesečni pad izborne podrške, javlja N1.

Na ljestvici rejtinga političkih stranaka iza vodećeg četverca slijedi Stranka Bandić Milan 365 s izborom od 3,1 posto (u srpnju 2,5 posto), a slijedi Hasanbegovićeva stranka Neovisni za Hrvatsku s izbornom podrškom od 2,9 posto (prije mjesec dana 3,6 posto).

Nakon pet mjeseci vrh ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara preuzela je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović koja je na valu sportskog uspjeha i navijanja povećala izbor za najpozitivnijeg domaćeg političara na ovomjesečnih 20,8 posto (prema srpanjskih 17,2 posto, ili predmundijalskih 15,1 posto).

Na drugom je mjestu "Nitko" (niti jedan političar) s izborom od 20,1 posto (prema prošlomjesečnih 19,2 posto). Premijer Plenković se zadržao na trećem mjestu s 8,5 posto izbora (prije mjesec dana 9,1 posto). Slijedi Anka Mrak Taritaš s izborom od 5,9 posto (u srpnju 5,7 posto), dok je Ivan Sinčić na petom mjestu s 4,9 posto izbora (u odnosu na srpanjskih 5,8 posto).

Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Ivan Pernar (4,3 posto), Zoran Milanović (4,2 posto), Tonino Picula (2,9 posto), Božo Petrov (2,4 posto) i Zlatko Hasanbegović (1,8 posto). Zanimljivo je kako niti ovaj mjesec među deset najpozitivnijih hrvatskih političara nema predsjednika najveće oporbene stranke, Davora Bernardića koji se s 0,7 posto izbora nalazi na sedamnaestom mjestu (prije mjesec dana je s 1,1 posto izbora bio na jedanaestom mjestu).

Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Plenković s izborom od 25,7 posto (u odnosu na 28,7 posto iz srpnja). Na drugom je mjestu Davor Bernardić s izborom od 14,7 posto (u srpnju 14,4 posto). Na trećem su mjestu "svi političari" kao zasebna kategorija odgovora s izborom od 11,4 posto.

Smjer kretanja zemlje podupire 19,9 posto građanki/građana. U ovomjesečnom istraživanju 69,5 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 70,4 posto iz srpnja. Kakav je smjer zemlje ne zna 10,7 posto građana/ki. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 59,3 posto (u srpnju 55,6 posto), dok je među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a taj udio niži i iznosi 33,3 posto. Među glasačima SDP-a udio društvenih optimista je značajno niži i iznosi svega 2,6 posto.

Predsjednica Republike je za svoj rad dobila čvrstu trojku, odnosno 3,20 (u odnosu na 3,03 koliko je izmjereno početkom srpnja). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 1,98 (u srpnju 1,91).

Najvažnija tema/događaj u posljednjih mjesec dana je srebro na Svjetskom prvenstvu u nogometu u Rusiji i veličanstven doček nogometaša i to za 77,2 posto hrvatskih građana. To je ujedno i događaj koji je od početka mjerenja, odnosno od siječnja 2004. godine, zabilježio najučestaliji izbor za mjesečni događaj.

U proteklih desetljeće i pol, uz spomenuti događaj, najveću su učestalost bilježili događaji vezanih uz slučaj Agrokor (u tri mjesečna istraživanja: 71,6 posto po izbijanju krize u travnju 2017.; 69,8 posto u studenom 2017.; 50,7 posto u travnju 2018.).

Tek na petom mjestu je ulazak u EU (najvažnija tema u srpnju 2013. godine). U ovomjesečnom je mjerenju, uz nogometno srebro, još samo jedna tema zabilježila izraženiju učestalost izbora, a to je smrt Olivera Dragojevića što je najvažniji događaj mjeseca za 8,1 posto građana.

Istraživanje je provodeno početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika.