Podaci iz Ukrajine pokazuju da je učinkovitost nekih operacija provođenih bespilotnim letjelicama porasla s deset na 70 posto kada su ih provodile namjenske formacije, navodi se u izvješću britanskog think tanka Royal United Services Institute (RUSI). Izvješće ne daje više detalja, osim bilješke u kojoj se kaže da se temelji na 'setovima podataka o izvedbi misije između različitih formacija' ukrajinskog Glavnog stožera kojima je RUSI pristupio u Ukrajini u veljači 2024., piše Business Insider.

Izvješće instituta zagovara stvaranje jedinica za masovne precizne udare koje lansiraju rojeve dronova koji se sastoje od različitih vrsta izviđačkih i borbenih bespilotnih letjelica. Koncept se čini sličnim 'udarnim paketima' borbenih aviona s ljudskom posadom, koji u misiji kombiniraju zrakoplove za napad, pratnju i elektroničko ratovanje. Izvješće ne zagovara ideju da se vodovima pješaštva oduzmu njihove bespilotne letjelice, koje su se pokazale nezamjenjivima u Ukrajini i na Bliskom istoku, ali tvrdi da je za neke zadatke, kao što su dalekometni nadzor i napadi, učinkovitije i ekonomičnije to postići putem namjenskih jedinica.

RUSI predviđa da svaka bojna bespilotnih letjelica bude opremljena svime što je potrebno za izvođenje raznih operacija. Jedinice bi se sastojale od dronova i njihovog tereta, posada za lansiranje, zapovjednih veza, alata za planiranje i obavještajne podrške, napisali su istraživači RUSI-ja Jack Watling i Justin Bronk. Bojne bi imale pet tipova bespilotnih letjelica, čije se sposobnosti kreću od špijuniranja neprijateljskog napredovanja do miniranja kritičnih pozadinskih mjesta eksplozivom.

Ideja je imati samostalne formacije koje mogu identificirati i uništiti ciljeve na bojnom polju i izvan njega. Za podršku kopnenim trupama u kontaktu s neprijateljem, jata potrošnih izviđačkih dronova djelovala bi do osam kilometara izvan neprijateljske linije bojišnice. Oni bi locirali ciljeve, poput oklopnih vozila i pješačkih rovova, koje bi jeftini dronovi mogli brzo pogoditi.

U međuvremenu, izviđačke bespilotne letjelice većeg dometa šuljale bi se do stotinjak kilometara u neprijateljsku pozadinu, tražeći topnička oruđa, baterije protuzračne obrane i zapovjedna mjesta koja bi mogla biti pogođena projektilima i drugim vođenim oružjem. Bojna bespilotnih letjelica također bi lansirala udarno oružje s dometom do 500 kilometara, koje bi moglo uništiti mostove ili skladišta opskrbe i streljiva. Stalnom prijetnjom preciznim napadima na logističku infrastrukturu i zapovjedna mjesta, bojne s dronovima znatno bi otežale neprijateljsku sposobnost da se ponovno opskrbi i da koordinira snage na terenu. Kako bi smanjili opasnost od neprijateljske protuzračne obrane, bojne s bespilotnim letjelicama također bi u svom sastavu imale i dronove za elektroničko ratovanje za ometanje radara i komunikacijskih sustava, kao i dronove mamce za zbunjivanje neprijateljskih protuzračnih snaga.