No on, nažalost, neće oživjeti baš ništa od njegovih pravih zasluga, brojnih stvarnih, vrijednih izuma zbog kojih će ostati trajno upisan u znanstvenu i tehnološku povijest čovječanstva. Naprotiv, učvrstit će isključivo onu iskrivljenu, mitološku sliku stvorenu u pop kulturi prema kojoj su najveći dometi Tesle nekakvi tajni projekti poput zraka smrti, teleportera, prijemnika besplatne energije, komunikacije s vanzemaljcima i sl. čije su funkcije i svrhe toliko ispred njegovog, ali i našeg vremena da ih tek treba ponovno otkriti.

Od Disneyjeve znanstvene fantastike logično je očekivati više fantastike nego znanosti. Stoga je kompaniji teško zamjeriti, kada se već uhvatila znanosti, što je odabrala baš Teslu jer ne postoji drugi znanstvenik uz kojega se vezuje više mitova i legendi kao i futurističkih i filantropskih vizija svijeta. No ipak gotovo je nemoguće oteti se dojmu da su scenarist i redatelj znanstvene elemente mogli malo pametnije utkati u priču.

Tesla kao jedan od temelja priče

Tesla je u ovom obiteljskom SF-u gotovo doslovno upotrijebljen kao deus ex machina, čudo od čovjeka, koje svojim misterioznim izumom omogućava rasplet radnje - njegova raketa, koja izlazi iz konstrukcije Eifelova tornja, posljednja je preostala veza s Tomorrowlandom, zemljom koja na našem planetu postoji u nekom paralelnom svijetu, u nekoj drugoj dimenziji, a funkcija joj je da bude utočište i ishodište koje će promijeniti sudbinu čovječanstva. Po Tesli se zove čak i raketna luka u Tomorrowlandu.

Film je vođen lijepom idejom prema kojoj bi znanost u pravim rukama optimističnih, inventivnih ljudi s pozitivnom vizijom mogla spasiti ljudsko društvo od zle sudbine koja se u crnim distopijskim scenarijima doima neumitnom – od katastrofa izazvanih klimatskim promjenama, socijalnih nepravdi i nemira, terorizma, ratnih razaranja i sl.

U samoj suštini to nije neka potpuno originalna ideja, ona je viđena već mnogo puta u raznim interpretacijama u Disneyjevim filmovima; to je samo suvremenija, znanstveno začinjena verzija spasenja kroz vjerovanje u dobre vile i njihov prah.

U njemu se također ponavlja često viđen, gotovo uobičajen diznijevski klišej – u glavnoj ulozi opet je ljupka, inventivna, buntovna djevojčica koja se suprotstavlja beznađu što je ovladalo svijetom odraslih.

Baš ništa od stvarnog Tesle

No vratimo se mi našem Tesli i njegovoj temeljnoj ulozi u priči. Nažalost, od svega što film govori o njemu stvaran je samo jedan podatak, i to znanstveno potpuno beznačajan - da su se Tesla i Edison razišli. Ostalo je samo jedva prepoznatljiv SF izdanak činjenice da je radio na transkontinentalnom odašiljaču i legende prema kojoj bi nedovršeni toranj Wardenclyffe, da je kojim slučajem dovršen, svim ljudima omogućio besplatan pristup neiscrpnim izvorima energije.

Kako to točno izgleda u filmu? Jedan od glavnih likova priče Frank Walker (George Clooney), mladu izumiteljicu Casey Newton (Britt Robertson) koja je zbog svoje prirodne tehnološke darovitosti, ali i nepokolebljivog optimizma odabrana da bude spasiteljica svijeta, uvodi u tajnu prostoriju u Eifelovom tornju. U sobi se nalaze vjerne skulpture osnivača tajnog društva 'Plus Ultra' zaslužnog za ideju Tomorrowlanda - Gustava Eiffela, H. G. Wellsa, Thomasa Edisona i Nikole Tesle. Prema priči član društva bio je i Walt Disney, a kompanija je prije početka prikazivanja filma lansirala video o otkriću – starom gramofonskom zapisu - koji to navodno dokazuje.

Pritisnut progoniteljima, Walker tek ukratko predstavlja temeljnu 'znanstvenu' okosnicu naracije; objašnjava Casey da je Eifel s ostatkom ekipe odlučio da će konstruirati uređaj za putovanja u paralelne dimenzije.

'Francuzima se nikako nije sviđao Eifelov toranj, no on ga ionako nije gradio da bude spomenik. Njegova prava svrha bila je da nađe drugi svijet', kaže Walker.

'Tesla je napravio antenu koja može promatrati sve, na svim frekvencijama, od podprostora do transdimenzija, sve moguće. I našli su upravo ono za čime su tragali. No Edison je potom sebi pripisao zasluge. Njih dvojica su se mrzili', objašnjava Walker.

Tek tada na scenu stupa ključni izum društva Plus Ultra, kako Walker kaže, uistinu zadivljujuća stvar: Eifelov toranj se rasklapa i pretvara u svojevrsnu lansirnu rampu, tlo se otvara, a iz njega izlazi golema retrofuturistička raketa koja će junake u zadnji čas – pred nosovima i oružjem zlih kiborga i tek nekoliko tjedana prije potpunog uništenja svijeta odvesti u Tomorrowland.

Osim Teslinom raketom film se koristi brojnim drugim uvriježenim SF konceptima kao što su antigravitacija, tahioni koji putuju brže od svjetlosti, višedimenzionalnost, paralelni svemiri i sl, no niti jedan nije predstavljen na znanstveno uvjerljiv način kakav se očekuje od kvalitetnijih SF filmova kakav je primjerice Interstellar.

Dakle, mada je Tesla deus ex machina priče, lik na kojem se temelji i lomi radnja, od njegovih stvarnih izuma u filmu nema praktički ništa, ni svijeta napojenog i osvijetljenog izmjeničnom strujom, ni okretnog magnetskog polja, ni zavojnice i golemog generatora, ni impresivne hidrocentrale na Niagari... tek činjenica da je bio izumitelj i da se nije slagao s Edisonom. Čak je i razlog njihova razlaza potpuno izmišljen, prilagođen potrebama filma. Njihov ključni stvarni sukob, tzv. rat struja, uopće se ne spominje.

Što zaključiti? U filmskom smislu 'Tomorrowland' nije briljantan, ali je zabavan i gledljiv, a specijalni efekti su na zavidnoj razini. No kada je riječ o znanosti, a osobito o Tesli, sve je najbolje zaboraviti još za vrijeme gledanja ili najkasnije na izlazu iz kina, jer ništa nema baš nikakve veze s istinom. Šteta, autori su mogli na vrlo efektan način predstaviti barem neka stvarna Teslina djela. Mogli su također nekim dobrim redateljskim rješenjem jasno razlučiti istinske Tesline kreacije od izmišljotina - primjerice neki je filmski lik u ostavštini slavnog inženjera mogao otkriti bilježnicu s izumima koji za njegova života uopće nisu spominjani. Ovako će film postati samo još jedan od doprinosa pseudoznanstvenim mitologizacijama Tesle kakvih ima na pretek kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Oni koji o Tesli znaju malo, znat će još manje.