Pitanje roda i spola predmet je ideoloških sukoba od najviše razine pa sve do one lokalne. Umjesto o radovima i komunalnim pitanjima, jučer je rod i spol bio na tapeti zagrebačkih gradskih zastupnika. Iako ju mnogi pojednostavljuju, riječ je o kompleksnoj temi koju je posljednjih mjeseci u hrvatski javni prostor najviše gurnula Istanbulska konvencija koju bi ovih dana trebali ratificirati naši parlamentarci
Riječ je o Konvenciji Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, kolokvijalno Istanbulskoj konvenciji, napisanoj 2011. Dokument koji bi trebao ujednačiti borbu protiv nasilja nad ženama u svim državama članicama Europske Unije Hrvatska je potpisala u vrijeme vlade Zorana Milanovića, 2013. no on još nije ratificiran u Hrvatskom saboru.
Iako je Istanbulska konvencija instrumentu za efikasniju borbu protiv nasilja nad ženama, njenim donošenjem otvorili su se novi ideološki ratovi.
Zašto? Zato što spominje termin 'rod’. 'Rod označava društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce', stoji u Konvenciji. (čl. 3. c)
vezane vijesti
'Budući da Konvencija nameće obvezu sprečavanja i borbe protiv nasilja nad ženama unutar šireg okvira postizanja ravnopravnosti između žena i muškaraca, priređivači Nacrta smatrali su da je važno definirati termin 'rod'. U kontekstu ove Konvencije termin rod, temeljen na dvama spolovima, muškom i ženskom, pojašnjava da postoje i društveno konstruirane uloge, ponašanja, aktivnosti i atributi koje određeno društvo smatra primjerenim za žene i muškarce', stoji u dokumentu.
U hrvatskom zakonodavstvu i javnom govoru nije se radila razlika između spola i roda. Imamo neravnopravnost spolova, spolnu diskriminaciju, a nakon što usvojimo Istanbulsku konvenciju, koja potpisnice obvezuje da ju primijene na domaće zakonodavstvo, termin 'spol' trebao bi zamijeniti termin 'rod'.
I tu dolazimo do ideoloških ratova koji su podijelili čak i HDZ-ovce. Naime, tijekom nedavnog glasanja u Europskom parlamentu o ratifikaciji ovog dokumenta, za Istanbulsku konvenciju bilo je dvoje europarlamentaraca iz te stranke, Ivana Maletić bila je suzdržana,a a Ivica Tolić bio je protiv.
Stav stranaka i udruga liberalnog predznaka je jasan, termin 'rod' nije sporan. No, oni s konzervativnog političkog spektra smatraju da je riječ o uvođenje roda na mala vrata i 'rodnoj ideologiji'. Smatrajući da se time udara direktno na tradicionalne vrijednosti, prije svega na obitelj.
Protivnici Istanbulske konvencije kažu da je riječ o dokumentu koji zadire u svjetonazorska pitanja, a na to je upozorio i sam Vatikan.
Svoj prilog raspravi dali su i domaći biskupi. Dubrovački biskup, mons. Mate Uzinić, kao predsjednik Vijeća HBK za obitelj, pozvao je saborske zastupnike da ne daju svoj glas za ratifikaciju Istanbulske konvencije jer se 'stvara opasnost da se pojmovi ‘rod’, ali i ‘spol’ odmaknu od ontološke datosti i prepuste interpretativnom relativizmu i diskreciji'. 'Potrebno je spriječiti svaki oblik ideološkog ili arbitrarnog zadiranja u pravni poredak, a posebice onaj koji se tiče samog ljudskog identiteta iz kojega i proizlaze sva ostala ljudska prava', kaže Vijeće HBK.
Rasprava o rodu i spolu prenijela se i na lokalnu političku razinu nakon što je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić iz Strategije razvoja Grada Zagreba do 2020. izbacio termin 'rod'.
S druge strane, u sjenu ideoloških bitaka, docent Goran Arbanas s Klinike za psihijatriju Vrapče gdje vodi ambulantu za seksualne smetnje te je ujedno i predsjednik Hrvatskog društva za seksualnu terapiju, godinama se bavi ovim pitanjem i osobama kod kojih između spola i roda ne postoji znak jednakosti.
Smeta ga što se u tim ostrašćenim javnim diskusijama često brkaju pojmovi. 'Spol je biološki determiniran, to je ono s čime se rađamo. Učili smo u školi da muškarci imaju XY kromosome, a žene XX. Spol određujemo i prema unutarnjim i vanjskim spolnim organima. No oko jedan posto ljudi je međuspolno, pojašnjava Arbanas.
Napominje da postoje slučajevi kada je nemoguće reći je li osoba muškog ili ženskog spola.
Rod s druge strane, nema veze s tijelom, a ima dvije komponente. Postoji rodni identitet i rodna uloga.
'Identitet je subjektivni doživljaj jesmo li muško ili žensko. Netko može reći za sebe da je pravi muškarac, a netko drugi će reći da se više osjeća kao žena. To je rodni identitet i ne treba ga brkati s rodnom ulogom. Rodnu ulogu određuje društvo tako da postoje uloge koje su prikladne muškarcima ili ženama. Kod nas je recimo uobičajeno da su žene tete u vrtiću', kaže Arbanas.
Rodne uloge se u pojedinim društvima mijenjaju s vremenom pa je tako danas nezamislivo da je osnivač suvremenih Olimpijskih igara Pierre de Coubertin rekao da bi bilo degutantno vidjeti ženu da se natječe, podsjeća Arbanas.
Rodna uloga je podložna promjeni i ovisi o pojedinoj državi. 'Meni se čini da se često govori o tome, a da se ne zna što se konkretno misli. Tu bi trebalo pristupiti individualizirano vidjeti što je nabolje za transrodne osobe', kaže i dodaje da je takvih 200-tinjak u Hrvatskoj.
Njegova ambulanta je obavezna stanica onih koji žele promijeniti odrednicu spola u osobnim dokumentima. Dok je recimo u Velikoj Britaniji za to potrebna tek ovjera javnog bilježnika, u Hrvatskoj je proces kompliciraniji.
'Postoji komisija pri Ministarstvu zdravlja i tamo se odlučuje o tome. Takvih osoba je 30-40 u Hrvatskoj i oni moraju proći i kroz našu ambulantu', otkriva Arbanas i kaže da mu nije jasno oko čega se stvara takva strka. 'Zašto je bitno piše li nekom 'm' ili 'ž' na dokumentu', zaključuje.
