Predstojeći prosvjed izvorno je bio zamišljen tek kao obilježavanje prošlogodišnjeg 'događanja naroda', koje je masovnošću građanske podrške kurikularnoj reformi iznenadilo i same organizatore. No s obzirom na recentni razvoj događaja oko novoizabranog krnjeg sastava ERS-a, sumnje u nelegalnost izbornog postupka i političku pristranost imenovanih članova, kao i gubitak svake nade da će se reforma hrvatskog obrazovanja u skorije vrijeme pomaknuti s mrtve točke, može se očekivati da će obilježavanje prerasti u novi masovan prosvjed.

'Prije godinu dana, 1. lipnja 2016. godine, 50.000 ljudi izašlo je na ulice za obrazovanje pod motom 'Hrvatska može bolje'. To nije bila 'fešta', to nije bilo 'čekanje tramvaja'... Neispunjavanjem zahtjeva za obrazovnom reformom utemeljenom na stručnosti, nije izgubljena samo jedna godina, nego i jedna generacija učenica i učenika', poručuju organizatori.

Objašnjavaju da će akcija završiti na Glavnom kolodvoru u Zagrebu kako bismo se podsjetili da 'zbog primata političkih interesa i privatnih interesa moćnika koji ne odgovaraju na potrebe ljudi i ne slušaju konstruktivne prijedloge struke za bolje obrazovanje i bolji život, mnogo mladih ljudi svakodnevno odlazi iz Hrvatske'.

Mario Bajkuša, direktor razvoja i programa Foruma za slobodu odgoja, ističe da se od prošlogodišnjeg prosvjeda, gdje se tražilo da obrazovanje postane nacionalni interes, ništa nije promijenilo: obrazovna politika ostala je pod utjecajem ideologije i strančarenja.

'Netko bi mogao svrstavati prošli ERS na neku drugu političku stranu, ali sam Boris Jokić upravo je ponovio da ako bi ga skenirali po pitanju crvene ili plave boje, ne bi našli ni jednu. Problem je što opet nema otvorene rasprave i mogućnosti da se svi interesi i sve strane društva uključe u proces, koji je usto netransparentan. Shvaćamo da nije moguće napraviti nešto što je u potpunosti neovisno, ali neki minimalni standardi neovisnosti trebali bi se održavati na životu - obrazovanje se tiče svih nas', podsjeća Bajkuša, aludirajući na HDZ-ov pečat na novom sastavu ERS-a.

Imaju li organizatori konkretne zahtjeve?

'Voljeli bismo govoriti o dubljim segmentima, ali u ovom trenutku smatramo da treba zadovoljiti temeljne demokratske principe, a potom možemo krenuti na neku drugu razinu i razgovarati o konkretnim stvarima i sadržaju, poput modela obrazovne reforme, satnici i licenciranju ravnatelja. Te osnovne stvari već bi trebale biti zadovoljene, a građani i građanke u ovom trenutku još ne znaju ni kako je i zašto je netko biran u ERS i koje su uopće njihove ideje i akcijski planovi. Dakle, ovo nije reforma poput sustava e-građani, nego reforma koja će oblikovati Hrvatsku za 20 godina', napominje Bajkuša.

Ako je vladajuća politička struktura iz nekog razloga odlučila da prethodni sastav ERS-a ne zadovoljava njihove uvjete, onda bi u najmanju ruku morala osigurati povjerenje građana u novoizabrano tijelo.

'U ovom trenutku nismo sigurni da su ti uvjeti zadovoljeni, zbog kašnjenja, netransparentnosti i svega ostalog što prati izbornu proceduru. Govore da je cijeli postupak izbora bio besprijekoran i transparentan, a s druge strane detektirano je kršenje pravila natječaja. Za jednu tako važnu i složenu reformu kao što je kurikularna, previše je upitnika u opticaju', primjećuje Bajkuša.

Ipak, zasad je jedino profesor Josip Milat izašao iz PSP-a, a bivši ministar znanosti Vedran Mornar, koji je potvrdio da je izborni proces bio netransparentan i za to nudi dokaze, zasad ostaje članom Povjerenstva. Kako uopće očekivati ikakve promjene?

'Mislim da je to pitanje savjesti svakog od članova, a savjest je dosta fluidna kategorija u Hrvatskoj', komentirao je Bajkuša. 

Trodnevne aktivnosti kojima će se obilježiti godišnjica masovnih prosvjeda uz moto 'Hrvatska može bolje', počinju u utorak, 30. svibnja, na Dan Hrvatskog sabora. 

'To bi trebao biti dan demokracije pa poručujemo da u Hrvatskoj želimo demokratsku, sretnu školu u kojoj će i učitelji i učenici biti sretni. Dovoljno je reći da se godišnje iz državnog proračuna za stručno usavršavanje nastavnika izdvaja 70 kuna po osobi, a današnji učitelj treba znati što je fake news, što je Snapchat, treba znati bazične stvari o kodiranju... Dakle, imali smo jako puno prekinutih reformi, možemo otvoriti i muzej za to, ali ova reforma jednostavno ne smije biti takva jer je prevažna', naglašava Bajkuša. 

A zašto organizatori ne zahtijevaju, recimo, smjenu ministra Pave Barišića? 

'U Saboru je već bilo pitanje povjerenja ministru Barišiću vezano za plagiranje i kako je prošlo? Ministar obrazovanja svake zemlje mora biti njezin prvi učitelj, prvi sveučilišni profesor, a u Hrvatskoj takvu osobu prati sumnja na takvu neetičnu radnju. Za njegovu smjenu nema političke volje, pa građani i građanke trebaju pokazati koliko im je do toga stalo', zaključuje Bajkuša