Eva Nahir, 93-godišnjakinja koja živi u Izraelu u kibucu Shaar Haamaqim, pratila je govor Ive Josipovića u izraelskom parlamentu Knessetu te ga je odlučila poslušati i tražiti povrat svoje obiteljske imovine u Hrvatskoj
Riječ je o lokalu u Čakovcu u kojem je njezin otac, koji je zajedno sa svojom ženom ubijen u plinskoj komori u Auschwitzu, imao trgovinu, a u kojem se danas nalazi poslovnica Zagrebačke banke. 'Nemam ništa protiv da oni koriste taj prostor, no neka plaćaju najamninu', kazala je Nahir Večernjem listu.
Ova žena, koja je bila u partizanima, ali i više od dvije godine na Golom otoku zbog navodne sumnje da je informbiroovka, jedan je od 200-tinjak osoba koje žive u Izraelu, a koje su od RH tražile povrat imovine. Riječ je uglavnom o vrijednim objektima na atraktivnim lokacijama u Zagrebu. Vlada tek treba osmisliti zakonsko rješenje za povrat imovine koja je bila oduzimana za vrijeme Drugog svjetskog rata, ali i nakon njega. Povrat je bio reguliran Zakonom o povratu imovine donesenom 1996. godine.
Ustavni je sud dvije godine kasnije intervenirao i donio odluku po kojoj se pri povratu treba izjednačiti hrvatske i strane državljane. Pitanje povrata imovine može komplicirati i vrijeme oduzimanja. Naime, sve odluke koje su vlasti NDH donosile do 1945. o razvlašćivanju, iste su godine poništene. Imovina koju su fašisti oduzeli vraća se vlasnicima, no 1948. događa se novi val konfiskacije i nacionalizacije.
