Renate Graber rođena je 1960. u Beču, gdje je završila pravo. Novinarski zanat ispekla je u austrijskim tjednicima Format i Profil, a od 2004. piše za lijevo-liberalni dnevnik Der Standard, i to o austrijskim bankama i korupciji. Aferu Hypo počela je pratiti 2006. te je o svemu i napisala knjigu 'Akte Hypo Alpe Adria' (s kolegom Andreasom Schnauderom), o kojoj smo već pisali. Graber je i dobila austrijske novinarske nagrade za istraživačko novinarstvo zbog svog višegodišnjeg pisanja o kriminalnoj klagenfurtskoj banci, a baš je nedavno u Der Standardu objavila nove detalje o umiješanosti Wolfganga Kultetera – dugogodišnjeg šefa uprave Hypo Banka – u bankrot istarskog Purisa.

Stoga smo razgovarali s Renate Graber o aferi Hypo koja obilježava njezin profesionalni put već skoro jedno cijelo desetljeće, a onda pak kaže da joj nakon toliko uloženog vremena, pročitanih dokumenata i razgovora s insajderima i dalje nije sve do kraja jasno u toj mračnoj priči koja povezuje austrijske bankare, hrvatske generale, građevinski i turistički biznis, srbijanske tajkune i, last but not least, bivšeg hrvatskog premijera Ivu Sanadera

U Austriji je sada aktualno istražno povjerenstvo tamošnjeg parlamenta koje pokušava saznati političku pozadinu afere Hypo koja već godinama ne prestaje potresati inače mirnu alpsku republiku. Zato smo pitali Graber što očekuje od povjerenstva, je li to možda tek politički šou? Ona odgovara: 'Istražno povjerenstvo austrijskog parlamenta definitivno nije samo šou, ali bit će jako teško razmotati klupko političke odgovornosti za aferu Hypo. Uostalom, nitko od ljudi koji su tada bili aktualni nije više na nekoj političkoj poziciji, dakle ne mogu se očekivati ostavke. Ovisi dosta i o tome kakva će se pitanja uopće postavljati kao i hoće li se opoziciji baviti time da pomoću tog povjerenstva dobije političke bodove, no to ionako može samo biti sitniš.'

Nije li zapravo ključna politička osoba u aferi Hypo pokojni ekstremni desničar Jörg Haider, dugogodišnji predsjednik Slobodarske stranke i koruški župan, koji je bio pokrovitelj šefa banke Hypo Wolfganga Kultetera? Renate Graber ističe da ne treba zaboraviti i neke druge ljude iz drugih stranaka: 'Naravno, Haider je mrtav i njega se ne može pozvati na političku odgovornost, ali živi su i dalje ljudi koji su u Koruškoj potpisivali garancije za Hypo, kao što su živi i ministri financija iz Narodne stranke koji su bili odgovorni dok se sve to događalo. Na kraju će neki ljudi ipak biti prozvani.'

Zasad su za kriminal u slučaju Hypo sudski najgore prošli bivši čelnici ove banke Kulteter i Günter Striedinger, s time da je potonji bio praktički zadužen za poslovanje banke u Hrvatskoj, te je imao bliske poslovne odnose s bivšim generalom Vladimirom Zagorcem. 'Mislim da samo Striedinger i Zagorec znaju kako je funkcionirao njihov poslovni odnos. To se izvana ne može objasniti', objašnjava novinarka Graber i dodaje kako je Striedinger imao 'vrlo uske veze s još nekim ljudima u Hrvatskoj; to je jako čudna priča koju nikad nije uspjela do kraja razumjeti'. Tportal.hr nedavno je pak otkrio da se i trojica hrvatskih političara spominju kao svjedoci u optužnicama protiv Hypovih bankara, od koji je jedan bivši ministar uprave i aktualni zastupnik HDZ-a u Saboru Davorin Mlakar. On je pak demantirao da je dobio 210 tisuća eura kako bi pomogao Hypu oko prenamjene paškog zemljišta u građevinsko tvrdeći da je svoj tadašnji posao konzultanta odradio volonterski. Doduše, nije baš česta praksa da se za banke rade poslovi besplatno i iz dobrote vlastita srca, ali moguće je da će se cijela priča do kraja rasplesti na austrijskom sudu.

Zato pitamo Graber zna li se uopće koliko se sudskih procesa u Austriji vodilo i vodi u aferi Hypo? 'Točan broj procesa vam ne mogu reći, jer se vode raznoliki kazneni i građanski procesi na različitim sudovima, a pripremaju se i nove optužnice', odgovara Graber i dodaje da ne treba smetnuti s uma to da u cijeloj priči postoji i krak koji vodi u Bavarsku, 'što također nije do kraja razjašnjeno'.

Pa kako je uopće bilo moguće da jedna mala austrijska provincijska banka naraste u kriminalno-korupcijski skandal koji se proteže od Münchena do Beograda?

'Iz današnje krizne perspektive zaboravljamo da je devedesetih i početkom nultih godina vladalo jedno drugačije raspoloženje, kada se mislilo da se lako može doći do novca, zapravo je svatko i davao i uzimao kredite kako je htio. Bila je to atmosfera zlatne groznice u koju su bile uključene i banke. U slučaju Hypa previše se toga negativnog jednostavno ignoriralo, a cijena je ta da su se dijelili sumnjivi krediti i da se i širilo i sudjelovalo u korupciji. Prema mojim istraživanjima, Hypo je s čudnim poslovanjem započeo početkom devedesetih, ali nitko na to tada nije obraćao pažnju. Kriminalni moment zasigurno je onaj kada su se započele falsificirati bilance banke, naročito kada ju se išlo prodati Bayerische Landesbank. To su sve znali i Wolfgang Kulterer i Günter Striedinger, ali falsificiranje bilanci samo je još jedan neizbježan korak u sumnjivom poslovanju koje je počelo davno prije', objašnjava Renate Graber.

Je li afera Hypo jedinstven slučaj ili se upravo događa nešto tako slično, a čega trenutačno nismo svjesni, pitali smo Graber, koja je rekla sljedeće: 'Doista se nadam da je afera Hypo jedan poseban, jedinstven slučaj korupcije, a ne nešto što je zapravo uobičajeno. Sigurna sam da je i činjenica da je područje Balkana upravo izašlo iz jednog teškog rata igrala u svemu značajnu ulogu, jer je sve i dalje bilo trusno i neregulirano, što su iskoristili ljudi s obje strane ove priče – i iz Austrije i iz Hrvatske. Svima je cilj bio da zarade novac.'

Za Austriju afera Hypo – iako je banka bankrotirala pa podržavljena 2009. – i dalje nije gotova te se potrošilo milijarde u saniranje dugova koje su ostavili klagenfurtski bankari. Najnoviji moment u toj priči beskrajnog saniranja jest odluka austrijske vlade da poslovnu mrežu Hypo Banka u Jugoistočnoj Europi proda Amerikancima dok su loši krediti završili u instituciji nazvanoj HETA.

Što je zapravo HETA? Renate Graber odgovara: 'HETA je još jedna komplicirana priča. To je novo ime za Hypo Alpe Adria Bank koji je zapravo i prestao biti banka i nema više vlastitog kapitala. U HETA-i su zapravo svi loši krediti Hypa, a pitanje je i koliko je to u skladu s pravilima Europske unije. U svakom slučaju, bit će još članaka o HETA-i.'

Za kraj razgovora Renate Graber napominje kako nema namjeru odustati istraživati aferu Hypo, a u tome je neće spriječiti ni tužbe koje je protiv nje podignuo Tilo Berlin, Kulteterov nasljednik na čelu klagenfurtske banke. Naime iako je Berlin i sam predmet više istraga i optužnica austrijskog pravosuđa, on je Graber tužio za povredu ugleda zbog njezina pisanja o aferi Hypo, i to i pred austrijskim i pred njemačkim sudom. Proces trenutačno traje i iako je teško vjerovati da će Berlin pobijediti, to je očito samo još jedna taktika da se istraživačkoj novinarki oteža rad i zagorča život jer je odlučila sve u vezi afere Hypo istjerati na čistac, koliko god dugo trebalo.