U postupku koji se vodi pred Trgovačkim sudom u Splitu oko Spaladium arene, gdje se traži poništenje dodataka ugovora koje je u tajnosti potpisao nekadašnji splitski gradonačelnik Ivan Kuret i zbog kojih još uvijek postoji prijetnja da će trošak izgradnje u iznosu od 53 milijuna eura s kamatama pasti na Grad Split, došlo je do obrata vrlo neugodnog za dvije banke koje su financirale gradnju ove dvorane
Glavni pregovarač oko ovog projekta Dejan Kružić, inače cijenjeni profesor na Ekonomskom fakultetu i osoba koja je osobno podnijela tužbu za poništenje 'Kuretovih aneksa', došao je dokumenata za koje tvrdi da pokazuju kako su banke otvoreno lagale. Odnosno, da su u dvama postupcima oko Spaladiuma iznosile potpuno suprotne argumente, ovisno o tome kako im je odgovaralo i o sudu pred kojim se vodi postupak.
vezane vijesti
U trakavici oko Spaladiuma pokrenuto ih je više. S jedne strane traje stečaj nad tvrtkom koja upravlja dvoranom, a u kojemu su Gradu Splitu nedavno priznata potraživanja vrijedna 215 milijuna kuna. To je predstavljalo prvu veliku pobjedu jer je otvorilo put da se aktiviraju jamstva tvrtki koje su gradile dvoranu (Konstruktor, IGH, Dalekovod) i od njih povrati veći dio dosad plaćene najamnine, jer suprotno ugovoru nisu izgradile još i stometarski neboder, veliku javnu garažu i trgovački centar, dakle cijeli kompleks Spaladium.
Nekoliko postupaka
S druge strane banke su pokrenule arbitražu pred Hrvatskom gospodarskom komorom, gdje im je odlukom troje arbitara priznato potraživanje i odlučeno da kredite za Spaladium vrijedne više desetaka milijuna eura treba platiti Grad Split. Gradska uprava pokrenula je postupak sudskog osporavanja ovog pravorijeka, a čak je podnesena kaznena prijava protiv troje arbitara koji su navodno odlučili bez da su uopće pregledali više od 80 posto dokumentacije oko Spaladium arene.
Na trećoj strani je Kružić, konsterniran jer su ugovoru o kojemu je osobno pregovarao mimo znanja njega i Gradskog vijeća Splita u Kuretovo doba pridodana dva aneksa, za koje je evidentno da stavljaju Grad Split u nepovoljniji položaj, sudskim putem zatražio proglašenje tih aneksa ništetnim. Taj postupak je već debelo odmakao, banke su dobile status umješača, nedavno je svjedočio i sam Kuret, a sada je Kružić došao dio do dokaza da banke - lažu.
Pojednostavljeno rečeno: u arbitražnom postupku pred HGK tvrdile su da zahvaljujući Kuretovim aneksima kredite više ne treba plaćati konzorcij građevinskih tvrtki, kako stoji u originalnom ugovoru, nego Grad Split. S druge strane, u postupku kojega je Kružić pokrenuo oko poništenja aneksa dvije banke tvrde suprotno - da ovim dodacima uopće nije došlo do bitnih promjena u ugovoru, da nije točno da su obveze plaćanja kredita prešle na Grad Split i da se zapravo nije mijenjao osnovni ugovor oko Spaladiuma.
U ovom slučaju radi se o dvije austrijske banke sa sjedištem u Beču, Unicredit Bank Austria i Erste Group Bank. Tportal je od obje banke zatražio očitovanje o nelogičnostima i različitostima u argumentima koje iznose pred različitim tijelima, no do zaključenja teksta banke nisu odgovorile.
Kružić: U kojem postupku govore istinu
Dejan Kružić za tportal je kazao da je Kuretovim aneksima sklopljenima iza leđa njega kao ovlaštenog pregovarača, ali i bez znanja Gradskog vijeća Splita i bez znanja javnosti, narušeno osnovno načelo provedenog javnog nadmetanja - a to je dodjela prava građenja i izgradnja četiri objekta u Lori (dvorane, garaže, hotela i trgovačkog centra) korištenjem isključivo sredstava TPN d.o.o. i bez financijskog sudjelovanja i jamstava Grada Splita.
'Dodaci ugovora o javno-privatnom partnerstvu predstavljaju nepravične i po stranim bankama, na njihov poticaj i zahtjev, nametnute ugovorne odredbe u kojima se radi o potpuno novim obvezama na strani Grada Splita, koje nisu bile predmet javnog nadmetanja i nisu bile uključene u osnovni tekst ugovora kojemu smo pregovarali i kojemu je Gradsko vijeće jednoglasno dalo suglasnost', kaže Kružić. On upozorava na 'dijametralno suprotne tvrdnje' koje banke iznose u dvama postupcima i kaže da njemu osobno to izgleda zastrašujuće.
'Nije mi jasno kako strane banke na trenutak mogu tvrditi jedno, da bi u sljedećem trenutku tvrdili potpuno suprotno - sve s nejasnim i neshvatljivim promjenama stavova i otežanom orijentacijom u vremenu i prostoru. Teško mogu pretpostaviti, a kamoli shvatiti kako je uopće moguće iznositi dijametralno suprotne tvrdnje o istim činjenicama, pa se postavlja logično pitanje: u kojem postupku - Arbitraži ili pred sudom u Splitu - strane banke iznose činjenično točne tvrdnje? Odgovor na ovo pitanje još nije dobiven, a moguće je pretpostaviti da bi i neka druga tijela unutar pravosudnog sustava trebala biti zainteresirana za njegovo dobivanje', kaže Kružić za tportal.
Ponašanje dviju banaka on stavlja 'izvan racionalnih granica' jer po njemu ono predstavlja eklatantan primjer zlouporabe prava, a sve kako bi se onemogućilo ili otežalo utvrđivanje istine.
Dok traje više sporova oko Spaladiuma, gradska vlast po svemu sudeći odustala je od pokušaja pronalaska dogovora s bankama jer, kako tvrdi Kružić - a potvrđuje sve više sudova - one bi same trebale snositi rizik kreditiranja triju građevinskih tvrtki i platiti činjenicu da one nisu do kraja ispunile uvjete iz ugovora, odnosno izgradile preostale dvije trećine kompleksa.
U osnovnom ugovoru, bez spornih Kuretovih aneksa, banke se nisu ni spominjale i ne predstavljaju ugovornu stranu.
