Sindikat u priopćenju ističe kako za razliku od zdravstva i civilne zaštite, policije i vojske, rad iz domova učitelja, nastavnika i profesora, na kojima se temelji online nastava, društvenoj javnosti nije vidljiv, iako traži njihov puno veći i bitno drugačiji angažman.

Kako se objašnjava, profesori trebaju sadržaje kontinuirano prilagođavati učenicima i studentima kako bi razumjeli širi kontekst te uvijek iznova stvarati problemske situacije u čijem će rješavanju učenici i studenti potvrđivati i produbljivati razumijevanje smisla i značaja nastavne građe koja se obrađuje.

Kažu i da se interaktivnom komunikacijom individualizira pristup svakom pojedinom učeniku - uz virtualne učionice i zbornice komunicira se u mnogim zatvorenim grupama i na internetskim društvenim mrežama, mobilnim aplikacijama te telefonom.

"Rad u sustavu obrazovanja puno je kompliciraniji u ovom kriznom razdoblju i traži značajno više vremena od uobičajene nastave – kako za učitelje, nastavnike i profesore tako i za učenike i studente – iako se ne vidi u javnosti, za razliku od uobičajenog rada obrazovnih ustanova", ističu.

Ocijenili su da je taj rad, koji je prije svega rezultat velikoga angažmana učitelja, nastavnika, profesora i znanstvenika temeljenog na predanom i kreativnom radu, u ovoj krizi potvrđen na najbolji mogući način.

Sindikat kaže kako sustav obrazovanja u krizi funkcionira na dobar način, a u sustavu znanosti nastavio se angažman znanstvenika i sveučilišnih profesora na znanstveno-istraživačkim, europskim strukturnim i drugim projektima.

Očekuje da, uz učenike, studente, njihove roditelje i obitelji, to prepozna šira javnost, a osobito odgovorni u Vladi.

"Koliko je rad u znanosti društveno koristan, potvrdile su najave iz Stožera civilne zaštite da će dodatno angažirati domaće znanstvenike na rješavanju ove krize, a i u petak je potpredsjednik Vlade Davor Božinović na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća istaknuo presudnu ulogu znanosti u ovom vremenu", napominje se.